Black Pearl
Black Pearl
Black Pearl
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Black Pearl

Nasmešite se,sa mnogo dobrote i malo,malo gorčine.Oprostite životu i svetu što nisu savršeni.
 
PrijemPortalLatest imagesRegistruj sePristupi

 

 DOGODILO SE NA DANASNJI DAN

Ići dole 
5 posters
Idi na stranu : 1, 2, 3, 4, 5, 6  Sledeći
AutorPoruka
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime01.01.10 4:06

Dogodilo se na današnji dan - 1. januar

Nova godina je danas prvo stigla na azijsku stranu Beringovog moreuza, koji odvaja Aziju od Amerike, jer je tamo vreme 12 časova ispred griničkog vremena. Na Aljasci, međutim, koja takođe izlazi na Beringov moreuz, časovnici zaostaju 12 časova za griničkim vremenom. Tako ljudi s dve strane moreuza, dugačkog samo 86 kilometara, imaju različite dane u sedmici. Da bi zbog toga bile izbegnute razne greške u praksi, međunarodnim dogovorom uspostavljena je takozvana linija promene datuma. Ona se približno poklapa s osnovnim meridijanom. Linija prolazi između Azije i Amerike duž Beringovog moreuza i proteže se ka jugu, presecajući Tihi okean.

404. - U Rimu su održane poslednje borbe gladijatora. Gladijatori su obično bili robovi, zločinci ili najmljeni slobodni ljudi. Pre igre, prošetali bi celom arenom, pokazivali oružje onome ko je igru davao, zatim bi nastupila predigra sa tupim, a na kraju borba sa pravim oružjem. Ubijenog gladijatora mrtvonoše bi pod obrazinom Merkurija odnele u mrtvačku odaju. Pobednik bi dobio palmovu grančicu ili zlatnik kao nagradu, a ponekad i slobodu. Bilo je borbi i sa zverima. Zveri su dražene ili jedna na drugu ili na naoružane gladijatore.

1502. - Portugalski moreplovci iskrcali su se u zalivu Guanabara u Brazilu i, misleći da su na ušću reke, toj reci dali ime reka Januara, tj. Rio de Ženeiro.

1700. - Protestantska zapadna Evropa (izuzev Engleske) usvojila je Gregorijanski kalendar.

1801. - Irska i Velika Britanija (Engleska i Škotska) formirale su Ujedinjeno Kraljevstvo.

1808. - Američki kongres zabranio je uvoz robova.

1880. - U Srbiji su uvedene obavezne metarske mere i zvanično su prestale da važe mere poput aršina, lakta, pedlja. Merna jedinica za dužinu postao je metar, podeljen na decimetre, santimetre i milimetre.

1915. - Rođen je srpski pisac Branko Ćopić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, nadahnuti pripovedač, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja, koji je pisao svežim, sočnim i slikovitim jezikom. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U Narodnooslobodilačkom ratu učestvovao je od 1941. Počeo je da piše kao đak Učiteljske škole i pre Drugog svetskog rata objavio je zbirke pripovedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci". Njegova prozna dela prožeta su lirikom, živopisnim realističkim slikanjem života na selu, poznavanjem mentaliteta i psihologije ljudi Grmeča i Podgrmečja, njegovog zavičaja, vedrinom i vitalnošću duha. Napisao je veći broj knjiga za decu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svetu leptirova i medveda", "Bosonogo đetinjstvo", zbirke pesama "Ognjeno rađanje domovine", "Ratnikovo proljeće". Poslednjom zbirkom pripovedaka, "Bašta sljezove boje", za koju je dobio Njegoševu nagradu, vedri, čak vetropirasti Ćopić, kako su ga mnogi doživljavali, predstavio se kao pisac izuzetne misaonosti i stila, ali i kao razočarani čovek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, posebno u uvodu knjige u kojem piše o strepnji od "crnih konjanika" - ubica španskog pesnika Garsije Federika Lorke (Federico Garcia Lorca). To kao da je nagovestilo njegovo samoubistvo 1984. u Beogradu. Ostala dela: romani "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva", zbirke pripovedaka "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Doživljaji Nikoletine Bursaća".

1863. - Rođen je Pjer de Kuberten, idejni i organizacioni tvorac prvih savremenih olimpijskih igara po ugledu na stare grčke olimpijade. Njegovim nastojanjem, organizovane su Prve olimpijske igre Atini 1896. godine.

1946. - Mokli (Mauchly) i Ekert (Eckert) završili su prvi američki kompjuter pod nazivom ENIAC.

1993. - Čehoslovačka se raspala na Češku i Slovačku.

1999. - Švedska je usvojila zakon koji krivičnim delom smatra kupovinu, ali ne i prodaju, seksualnih usluga, čime je ulična prostitucija u Stokholmu smanjena za više od dve trećine.



Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime01.01.10 21:10

Dogodilo se na današnji dan, 2. januar

1492. - Španija, pod kraljem Ferdinandom Aragonskim, preuzela od Mavara grad Granadu, poslednje mavarsko uporište na Pirinejskom poluostrvu.
1635. - Francuski kardinal Rišelje (Richelieu) osnovao je Francusku Akademiju.
1727. - Rodjen je Džejms Volf (James Wolfe), general koji je osvojio grad Kvebek, u Kanadi
1799. - Trupe francuskog generala Napoleona Bonaparte ušle u Siriju.
1837. - Rođen ruski kompozitor, pijanista i dirigent Milij Balakirjev, pokretač i idejni vođa kompozitorske grupe Balakirjevljev kružok ili Velika petorica, koju su činili i Kjuj, Musorgski, Rimski-Korsakov i Borodin. U muzička dela unosio elemente ruskog i orijentalnog folklora.
1839. - Francuski izumitelj i začetnik fotografije Luj Dager (Louis Daguerre) snimio prvu fotografiju Meseca.
1898. - Rođena srpska glumica Ljubinka Bobić, članica Narodnog pozorišta u Beogradu od 1920. Tokom duge karijere tumačila najrazličitije likove, a nenadmašnom se smatra njena interpretacija Živke u komediji "Gospođa ministarka" Branislava Nušića.
1905. - Rusija u rusko-japanskom ratu prinuđena da Japanu preda lučki grad Port Artur. Japanci zarobili rusku flotu u luci tako što su potopili trgovačke brodove i zatvorili ulaz u luku.
1915. - Okončana petodnevna bitka kod Sarikamisa u I svetskom ratu, tokom koje je ruska vojska nanela težak poraz vojsci Ahmet-paše. Turci izgubili 77.000 od 95.000 vojnika.
1918. - Umro francuski pisac Edmon Rostan. U jeku naturalizma oživeo romantični teatar i pokušao da mu vrati stari sjaj. Njegov "Sirano de Beržerak" osvojio publiku i održao se na pozorišnim repertoarima do danas.
1920. - Rođen Isak Asimov (Issac Asimov), američki pisac naučno-fantastične proze. Ciklusom pripovedaka o robotima i nizom knjiga značajno uticao na razvoj naučne fantastike kao književnog žanra.
1942. - Japanci u II svetskom ratu zauzeli glavni grad Filipina Manilu.
1943. - Odstupajući pred sovjetskom Crvenom armijom Nemci u II svetskom ratu počeli povlačenje sa Kavkaza.
1955. - U Panami ubijen predsednik, pukovnik Hose Antonio Remon. Nasledio ga prvi potpredsednik Hose Ramon Gisado, koji je bio na vlasti manje od dve sedmice, oboren pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen Remon.
1959. - Lansiran prvi vasionski brod ka Mesecu, sovjetska Luna I, bez ljudske posade.
1967. - Ronald Regan postao guverner Kalifornije, SAD
1968. - Izvršena prva transplantacija srca u svetu.
1971. - Na fudbalskom stadionu Ajbroks park u Glazgovu poginulo 66 navijača kada se, tokom utakmice Seltika i Rendžersa, srušio deo tribine.
1980. - U Velikoj Britaniji počeo štrajk radnika u čeličanama, prvi od 1926. Štrajk prekinut 2. aprila.
1992. - Predsednici Srbije i Hrvatske Slobodan Milošević i Franjo Tuđman prihvatili Sporazum o planu mirovnih operacija u Jugoslaviji, Vensov plan, kojim je prediviđena demilitarizacija zona u Hrvatskoj zahvaćenih ratom, povlačenje Jugoslovenske narodne armije iz tih oblasti i stavljanje tih zona pod zaštitu Ujedinjenih nacija. Vojni komandanti u Hrvatskoj prihvatili prekid vatre radi raspoređivanja 10.000 pripadnika mirovnih snaga UN.
1994. - Više od 70 ljudi poginulo, najmanje 670 povređeno tokom dvodnevnih borbi sukobljenih islamskih frakcija u glavnom gradu Avganistana Kabulu.
1995. - Bivši predsednik Somalije Mohamed Sijad Bare, koji je na vlast došao pučem 1969. i na isti način zbačen 1991, umro u izbeglištvu u Nigeriji.
1998. - Vlasti Nigera uhapsile bivšeg premijera Hamu Amadua pod optužbom da je učestvovao u zaveri u kojoj je ubijen šef države Ibrahim Bare Mainasara.
2002. - Peronista Eduardo Dualde postao predsednik Argentine preuzevši težak zadatak da izvuče zemlju iz najveće ekonomske i finansijske krize u istoriji zemlje. Peti izbor predsednika države u periodu od dve nedelje.
2003. - Komitet za zaštitu novinara objavio da je 2002. u svetu ubijeno 19 novinara, najmanje od 1985, otkada se beleže stradanja novinara.
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime02.01.10 17:37

Dogodilo se na današnji dan, 3. januar

-106. - p.n.e. Rođen rimski pisac, filozof, političar i govornik Marko Tulije Ciceron. Zaslužan za prenošenje i popularizaciju grčke kulture i najznačajniji predstavnik eklekticizma u filozofiji poslednjeg veka n.e. Ubijen 43. po nalogu Marka Antonija, kog je oštro napao u besedama "filipikama".
1795. - Umro je Džosaja Vedžvud (Josiah Wedgwood), poznati engleski keramičar.
1795. - Posle poraza ustanka Tadeuša Košćuškog Pruska, Austrija i Rusija sklopile tajni ugovor o trećoj podeli Poljske.
1815. - Austrija, Velika Britanija i Francuska stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije.
1868. - U Japanu ukinuta institucija šoguna i počela prosvetiteljska era dinastije Meidži. Car Mucuhito uspostavio centralnu carsku vlast, sproveo reforme po evropskom uzoru i otvorio put brzom razvoju Japana.
1875. - Umro francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač "Velikog svetskog rečnika XIX veka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" kasnije postala jedna od najpoznatijih u svetu.
1892. - Rodjen je J.R Tolkin (Tolkien), engleski pisac, autor ciklusa romana 'Gospodar prstenova' ('Lord Of The Rings').
1924. - Egiptolog Hauard Karter (Howard Carter) je otkrio u Dolini kraljeva, blizu Luksora, u Egiptu, sarkofag egipatskog faraona Tutankamona.
1926. - Umro češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svetskom ratu". Roman preveden na mnoge jezike, po njemu snimljeno više filmova, adaptiran i za pozornicu.
1931. - Umro francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u I svetskom ratu i pobednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smenjen sa položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspeha u operacijama 1915. i 1916.
1959. - Aljaska je postala 49. savezna država SAD, kupovinom od Rusije.
1961. - SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom.
1967. - Džek Rubi, koji je ubio Lija Harvija Osvalda pre no što je Osvald stigao na sud zbog ubistva predsednika SAD Džona Kenedija, umro u bolnici.
1970. - U Brazavilu usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil proglašen Narodnom Republikom Kongo.
1977. - Međunarodni monetarni fond odobrio Velikoj Britaniji oko četiri milijarde dolara zajma za podršku britanskoj valuti. Najveći zajam u tridesetogodišnjoj istoriji MMF-a.
1980. - Predsednik SFRJ Josip Broz Tito primljen Klinički centar u Ljubljani. Pošto operacija na krvnim sudovima nije uspela, 3. februara mu amputirana noga.
1985. - Izraelska vlada je 'vazdušnim mostom' prebacio 12,000 jevreja iz Etiopije u Izrael.
1990. - Panamski general Manuel Antonio Norijega predao se trupama SAD posle 10 dana u vatikanskoj ambasadi. Norijega potom deportovan na Floridu, gde mu je suđeno.
1990. - U železničkoj nesreći na jugu Pakistana poginulo 307 ljudi kada je ekspresni voz udario u teretni.
1992. - Objavljeno 15. primirje u ratu u Jugoslaviji
1993. - Predsednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dve trećine, SALT II.
1994. - U Sibiru se srušio ruski putnički avion tupoljev-154. Poginulo svih 124 putnika i članova posade.
1996. - Predstavnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni saopštili da je u toj zemlji, po završetku rata, ostalo četiri do pet miliona mina i da će ćišćenje minskih polja trajati oko 30 godina.
1997. - Širom Srbije nastavljeni masovni građanski i studentski protesti, uprkos jakim policijskim snagama koje su od 26. decembra 1996. počele da sprečavaju protestne šetnje. Protesti počeli u novembru 1996. zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima na kojima je pobedila opoziciona koalicija Zajedno.
2000. - Na prvim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj posle smrti predsednika Franje Tuđmana ubedljivo pobedila koalicija opozicionih stranaka, a odziv birača bio je 80 odsto, najveći od 1990, kada su održani prvi višestranački izbori.
2001. - Letonski supermaratonac Georg Jermolajev postavio svetski rekord u trčanju na duge staze, pretrčavši 5.000 kilometara za 888 časova i 42 minuta. Prvi svetski rekord u novom milenijumu.
2002. - Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan odobrio osnivanje suda za ratne zločine tokom desetogodišnjeg rata u Sijera Leoneu.
2003. - U intervenciji policije na smirivanju uličnih protesta u Karakasu, Venecuela, između grupe simpatizera i protivnika predsednika Uga Čaveza, poginule najmanje dve osobe, a 78 povređeno.
2004. - Egipatski avion boing 737 srušio se u Crveno more. Poginulo svih 148 putnika i članova posade, uglavnom Francuza koji su letovali u Egiptu.
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime05.01.10 21:00

4. januar
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

* 1494. - štamparija u Cetinju štampala prvu knjigu na srpskom jeziku, „Oktoih prvoglasnik“ Đurđa Crnojevića i štampara Makarija, jednu od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
* 1717. - Engleska, Francuska i Holandija formirale Trojnu alijansu da bi se suprotstavile ambicijama Španije u južnoj Evropi.
* 1797. - francuski general Napoleon Bonaparta pobedio Austrijance kod Rivolija u Italiji.
* 1842. - u dvorani Teatra na Đumruku vojni kapelmajstor Josif Šlezinger, kapelnik kneza Miloša Obrenovića, priredio prvi javni koncert u Beogradu.
* 1885. - Dr Vilijem Grant izvršio prvu uspešnu operaciju slepog creva.
* 1932. - vlada Indije proglasila ilegalnim Indijski nacionalni kongres i uhapsila vođu Mahatmu Gandija, što je izazvalo talas štrajkova u zemlji.
* 1936. - časopis Bilbord objavio prvu top listu pop muzike.
* 1944. - savezničke snage u Drugom svetskom ratu počele napad na nemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog reda Sveti Benedikt od Nursije.
* 1948. - Velika Britanija priznala Burmu kao nezavisnu republiku s prvim premijerom Takinom Nuom.
* 1951. - severnokorejske i kineske trupe u Korejskom ratu zauzele Seul.
* 1958. - sovjetski „Sputnjik I“, prvi veštački satelit lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.
* 1973. - pokraden Muzej umetnosti u Montrealu. Odnete slike vredne dva miliona dolara, među kojima i jedna Rembrantova, vredna milion dolara.
* 1993. - Srbi iz Republike Srpske i muslimani iz Bosne su odbili, na konferenciji u Ženevi, Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu. Pregovori su supendovani, rat u Bosni i Hercegovini je nastavljen još žešće.
* 1994. - gradu Foča u Republici Srpskoj po odluci Skupštine Republike Srpske, promenjen naziv u Srbinje.
* 1995. - domaća i svetska javnost oštro protestovale zbog toga što je država preuzela list „Borba“ i pritiska vlasti na ostale nezavisne medije. Taj nezavisni beogradski dnevnik bio je privatizovan početkom 90-ih u vreme reformske vlade Ante Markovića.
* 1998. - šef izraelske diplomatije David Levi podneo ostavku, rekavši da više ne želi da se jedini brine o pitanjima mira i socijalnim problemima u zemlji.
* 2002. - nekoliko ljudi izgubilo život u snežnim olujama koje su zahvatile Grčku, Bugarsku i Tursku. Grčke i bugarske vlasti u najugroženijim regionima uvele vanredno stanje.
* 2003. - islamska militantna grupa iz zasede napala vojni konvoj u severoistočnom Alžiru i ubila 43, ranila 19 vojnika, u najkrvavijem napadu na alžirske trupe u poslednjih pet godina.
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime05.01.10 21:01

5. januar
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije

* 1834. - u Kragujevcu izašle „Novine serbske“, prvi srpski informativan list štampan u zemlji, službeno glasilo kneževine Srbije. Prvi urednik bio Dimitrije Davidović, osnivač „Novina serbskih“ u Beču.
* 1895. - nemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen objavio da je pronašao x-zrake, kasnije po njemu nazvane Rentgenovi zraci.
* 1916. - pred Medovskim zalivom u Albaniji potonuo italijanski brod „Brindizi“ s južnoslovenskim iseljenicima, dobrovoljcima iz Kanade i SAD koji su krenuli da pomognu Srbiji i Crnoj Gori u Prvom svetskom ratu. Poginulo 390 ljudi, 102 spasena.
* 1919. -
o osnovana Nemačka radnička partija, kasnije nazvana Nacional-socijalistička. Na vlast došla 1933, a njen lider Adolf Hitler postao kancelar Nemačke.
o u Berlinu počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom „Savez Spartaka“ s Rozom Luksemburg i Karlom Libknehtom na čelu.
* 1925. - guverner američke savezne države Vajoming postala Neli Tejlor Ros, prva žena-guverner u istoriji SAD.
* 1933. - počela izgradnja mosta Golden gejt u San Francisku.
* 1942. - na osnovu sporazuma s nacističkom Nemačkom, Prvi korpus bugarske fašističke vojske počeo, u Drugom svetskom ratu, okupaciju jugoistoka Srbije.
* 1949. - na sastanku u Moskvi vlade SSSR, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske i Rumunije donele odluku o stvaranju Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć radi organizacije i usklađivanja dugoročnog razvoja zemalja-članica. Iste godine SEV-u pristupila Albanija, a 1950. Istočna Nemačka. Savet rasformiran 1991.
* 1964. - tokom posete Svetoj zemlji papa Pavle VI sastao se u Jerusalimu s patrijarhom Atinagorom I. To je bio prvi susret poglavara dve crkve od 15. veka i prva poseta rimokatoličkog poglavara Svetoj zemlji.
* 1969. - SSSR lansirao vasionski brod „Veneru 5“ u pravcu Venere, a pet dana potom i „Veneru 6“, koji su do te planete stigli 16, odnosno 17. maja.
* 1976. - u Kambodži u vreme režima Crvenih Kmera proglašen novi Ustav kojim je naziv zemlje promenjen u Demokratska Kampućija.
* 1980. - SAD uvodi sankcije prema SSSR zbog invazije Avganistana
* 1993. - tanker „Braer“ ispustio 85.000 tona sirove nafte pored obala Velike Britanije.
* 1996. - u Gazi ubijen palestinski terorista Jahja Ajaš Inženjer, osumnjičen za organizaciju niza samoubilačkih terorističkih napada u Izraelu u kojima je poginulo na desetine jevrejskih civila. Poginuo pošto je u njegovim rukama eksplodirao mobilni telefon.
* 1997. - Rusija povukla poslednje jedinice Ministarstva odbrane iz Čečenije, privremeno okončavši vojnu kampanju protiv islamskih terorista u toj republici.
* 1999. - SAD produžile ekonomske sankcije protiv Jugoslavije, uvedene u junu 1998. zbog eskalacije kosovske krize.
* 1999. - beogradski Fond za humanitarno pravo objavio podatke prema kojima je 2.000 ljudi nasilno izgubilo život tokom 1998. na Kosovu.
* 2001. - neurohirurg iz Njujorka, optužen da je u dva slučaja izvršio operacije mozga sa pogrešne strane, oslobođen optužbi i vraćena mu dozvola za rad.
* 2003. - u istovremenim samoubilačkim napadima dva Palestinca u Tel Avivu poginule 22 osobe, a više od 100 povređeno.
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime07.01.10 1:01

Na današnji dan, 6. januar

1066. Krunisan je Harold II, poslednji engleski anglo-saksonski kralj. Poginuo je iste godine kod Hestingsa, u bici protiv pretendenta na engleski presto - normanskog vojvode Vilijama Osvajača.

1322. U manastiru Žiča krunisan je srpski kralj Stefan Dečanski Nemanjić, sin kralja Milutina. Tokom vladavine do 1331, pobedio je vojsku bosanskih feudalaca, Bugare kod Velbužda (1330) i osigurao prevlast nad Makedonijom. Zbacio ga je s prestola sin Dušan. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima u zatočeništvu u Zvečanu. Podigao je manastir Visoki Dečani.

1492. Kralj Ferdinand i kraljica Izabela pobedonosno su ušli u Granadu, nakon što je njihova vojska porazila Boabdila, poslednjeg emira Granade. Time je okončana rekonkvista, ponovno osvajanje Pirinejskog poluostrva, koje je od 711. bilo pod arapskom vlašću.

1745. Rođen je francuski pronalazač Žak-Etjen Mongolfje, koji je s bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi balon napunjen zagrejanim vazduhom.

1810. Mirom u Konstantinopolju Turska je predala Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban.

1822. Rođen je nemački arheolog Hajnrih Šliman, koji je svoje celokupno bogatstvo stečeno u mladosti trgovinom potrošio na arheološka istraživanja. Otkrio je 1868. Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spevova "Ilijada" i "Odiseja", a potom i Mikenu, Orhomen i Itaku.

1829. Umro je češki slavista Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, glavna ličnost češkog narodnog preporoda ("Istorija češkog jezika i književnosti", "Gramatika češkog jezika", "Gramatika staroslovenskog jezika").

1884. Umro je češki sveštenik, biolog i botaničar Gregor Mendel, koji je prvi došao do jasnih i preciznih formulacija o prenošenju naslednih osobina i time postavio temelje modernoj genetici. Rezultate, koji su potvrđeni 1900, izložio je 1865. u delu "Eksperimenti s biljnim hibridima".

1916. Počela je Mojkovačka bitka u Prvom svetskom ratu, u kojoj su Crnogorci, pod komandom serdara Janka Vukotića, odbili ofanzivu znatno jačih austrougarskih snaga i time omogućili srpskoj vojsci odstupnicu prema Jadranu.

1919. Umro je Teodor Ruzvelt, predsednik SAD (1901-1909), čija je politika stvorila svetsku silu od do tada izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države preuzeo je kao potpredsednik SAD, posle ubistva predsednika Vilijama Mekinlija. 1901. sproveo je plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905, dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.

1929. Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević ukinuo je Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i zaveo ličnu vlast u državi.

1941. Predsednik SAD Frenklin Ruzvelt je u govoru u Kongresu definisao američki cilj o "četiri slobode" - slobodu govora, slobodu religije, slobodu od straha i slobodu od siromaštva.

1945. Maršal Jugoslavije Josip Broz i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin su u Drugom svetskom ratu sklopili sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv nemačkih snaga.

1949. Umro je američki filmski režiser Viktor Fleming, koji je svetsku slavu stekao filmom "Prohujalo sa vihorom".

1963. Iranski šah Reza Pahlavi počeo je "belu revoluciju" uvođenjem agrarne reforme i prava glasa za žene.

1978. Kruna Svetog Stefana, prvog hrišćanskog mađarskog kralja, koju su odneli Amerikanci posle Drugog svetskog rata, vraćena je u Mađarsku.

1993. Umro je američki trubač, pevač i kompozitor Džon Birks "Dizi" Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza. Odigrao je presudnu ulogu u stvaranju bi-bap muzike.

1993. Umro je ruski baletski igrač Rudolf Hametovič Nurejev, zvezda svetske baletske scene. Jedan od najvećih igrača 20. veka zatražio je politički azil u Parizu 1961, posle čega je počela njegova svetska karijera.

1995. U provinciji Šansi, na severu Kine, poginulo je najmanje sto ljudi u eksploziji posle sudara dva teretna voza natovarena tonama trinitrotoluola.

2000. Jake policijske snage razdvajale su dva skupa na Cetinju, u Crnoj Gori, gde su Srpska pravoslavna crkva i samoproklamovana Crnogorska pravoslavna crkva održavale centralno božićno slavlje na Badnji dan.

2002. Petnaestogodišnji Čarls Bišop poginuo je kada se u avionu "cesna-172" obrušio na zgradu Banke Amerike u centru grada Tampa, na Floridi. U poruci koja je potom pronađena izrazio je simpatije prema Osami bin Ladenu i podržao terorističke napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.

2003. Mirovni pregovori Tamilskih tigrova i Vlade Šri Lanke označili su mali pomak u pomirenju nakon 19 godina dugog građanskog rata.

2004. Iran je pristao da, posle 25 godina prekida, obnovi odnose sa Egiptom.

2005. Muška beba rođena u Kini u prvim minutima 2005. godine proglašena je 1,3 milijarditim stanovnikom te države.
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime07.01.10 1:02

Na današnji dan, 7. januar

1536. Umrla je engleska kraljica španskog porekla Katarina Aragonska, prva od šest žena engleskog kralja Henrija VIII. Njihov razvod bez dozvole pape je izazvao englesku crkvenu reformaciju i raskid s Vatikanom.

1598. Na ruski presto je stupio Boris Godunov, posle smrti Fjodora I, poslednjeg cara iz dinastije Rjurikovič.

1610. Italijanski astronom i matematičar Galileo Galilej otkrio je Jupiterove mesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto.

1785. Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi su preleteli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrejanim vazduhom.

1789. Na prvim predsedničkim izborima u SAD pobedio je vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington. Ponovo je izabran 1792, a 1796. je odbio da se kandiduje.

1807. Velika Britanija je proglasila blokadu Francuske i zemalja-saveznica francuskog cara Napoleona I Bonaparte.

1844. Rođena je Francuskinja Mari Bernar Subiru, Sveta Bernadet iz Lurda, koja je objavila da joj se prikazala Devica Marija. Od 1858. Lurd je postao jedno od glavnih hodočasničkih mesta u Evropi.

1847. Rođen je srpski pisac, satiričar, Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Bio je aktivan učesnik u socijalističkom pokretu Svetozara Markovića i saradnik prvih socijalističkih novina u Srbiji, a u svojim pripovetkama je, uz prizore iz seoskog života opisao ekonomsko propadanje sela krajem 19. ("Glava šećera", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda").

1872. Izašao je prvi srpski pozorišni list "Pozorište", koji je pokrenulo Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. List je izlazio do 1908.

1927. Uspostavljena je redovna transatlantska telefonska veza između Londona i Njujorka.

1932. Umro je francuski političar Andre Mažino. Kao ministar rata (1922-24. i 1929-32) pokrenuo je izgradnju odbrambene linije utvrđenja duž francusko-nemačke granice, koja je po njemu dobila naziv "Mažino linija". Veliki odbrambeni sistem pokazao se nekorisnim u Drugom svetskom raru, kada su Nemci 1940. napali Francusku iz Belgije, zaobišavši "Mažino liniju",

1943. U Njujorku je umro Nikola Tesla, srpski naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti živeo je u SAD, gde je patentirao oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primenu. Među njima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.

1946. Zapadne sile su priznale Austriju u granicama iz 1937.

1953. Američki predsednik Hari Truman je objavio da je u SAD izrađena hidrogenska bomba.

1979. Kambodžanski pobunjenici su, uz pomoć vijetnamskih snaga, nakon dvonedeljne opsade zauzeli Pnom Pen i srušili vladu Crvenih Kmera Pola Pota. Smatra se da je za vreme režima Crvenih Kmera od aprila 1975. u Kambodži ubijeno ili umrlo od gladi i iscrpljenosti između milion i dva miliona ljudi.

1989. Umro je japanski car Hirohito. Njegova vladavina od 1926. obeležena je agresivnom militarističkom politikom Japana (napad na Kinu, Mandžuriju 1931. i 1937, pakt s Hitlerom 1940). Napadom na SAD (Perl Harbur 1941) ušao je u Drugi svetski rat, u avgustu 1945. objavio je bezuslovnu kapitulaciju Japana, a 1946. se odrekao "božanskog porekla". Međunarodni sud oslobodio ga je 1948. optužbe za ratne zločine.

1990. Krivi toranj u Pizi je prvi put posle 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi restauracije.

1992. Avion Jugoslovenske narodne armije oborio je kod Novog Marofa u Hrvatskoj helikopter s posmatračima Evropske zajednice. Poginulo je svih petoro ljudi u helikopteru.

1997. U Alžiru je, u eksploziji bombe koju su u autobus podmetnuli islamski ekstremisti, poginulo najmanje 13 i ranjeno oko sto ljudi.

1998. Oslobodilačka vojska Kosova, koja se proglasila odgovornom za seriju napada na policijske stanice na Kosovu, preuzela je odgovornost i za terorističke akcije u Makedoniji, iako je makedonsko Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo povezanost OVK s bombaškim napadima u Makedoniji.

1999. Američki Senat počeo je suđenje u postupku impičmenta predsedniku SAD Bilu Klintonu, prvo posle više od 130 godina protiv aktuelnog šefa države. Klinton je bio optužen za krivokletstvo i opstrukciju pravde u aferi sa bivšom pripravnicom u Beloj kući Monikom Levinski.

2002. Prilikom loženja božičnog badnjaka u gradskom parku u Beranama, u Crnoj Gori jake policijske snage sprečile su sukob pristalica Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve i uhapsile više ljudi.

2002. Francuski legendarni modni kreator Iv Sen Loran povukao se iz sveta visoke mode. Modnu kuću osnovao je 1962, a proslavio se 1966. kolekcijom prvih smokinga za žene koji su postali modni hit.

2004. Zvaničnici zoo-vrta u Buenos Airesu u Argentini su saopštili da je rođeno šest retkih bengalskih belih tigrova, čime je njihova populacija uvećana na 210.

2005. Šef irske policije je saopštio da je Irska republikanska armija ukrala 50 miliona dolara iz Belfast banke.

2006. Umro je austrijski planinar Hajnrih Harer, čiji je život detaljno opisan u njegovoj autobiografskoj knjizi, po kojoj je kasnije snimljen film. "Sedam godina na Tibetu".
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime09.01.10 10:31

Na današnji dan, 8. januar

1297. Italijanski plemić Frančeskino Grimaldi u Monaku uspostavio dinastiju Grimaldi, i danas na vlasti. Prerušen u kaluđera, Grimaldi krišom ušao u tvrđavu Monako, pod vlašću Đenove, potom unutra pustio svoje vojnike i zaposeo tvrđavu. Kao Renije I vladao do smrti, 1314.

1324. Umro italijanski istraživač Marko Polo, najpoznatiji evropski srednjovekovni putnik. 1271, sa 17 godina, krenuo iz Venecije ka Dalekom istoku, a njegovi doživljaji, zabeleženi u delu "Knjiga svetskih čudesa", kasnije poznatom pod nazivom "Milion", podstakli pomorce evropskih zemalja da krenu u potragu za morskim putevima ka Dalekom istoku. Pretpostavka o njegovom rođenju na Korčuli zasniva se na dokumentu iz XV veka, a po kom je porodica Polo poreklom iz Dalmacije.

1642. Umro italijanski astronom, fizičar i matematičar Galileo Galilej, čija su istraživanja postavila temelje modernoj mehanici i fizici. Pomoću teleskopa koji je sam konstruisao otkrio Jupiterove satelite, Saturnov prsten i pege na Suncu. Zalaganje za Kopernikov heliocentrični sistem dovelo ga u sukob s Katoličkom crkvom, pa je njegov rad od 1616. bio pod nadzorom Inkvizicije.

1679. Francuski istraživač Rober Kavelije de la Sal otkrio vodopade Nijagare.

1807. Ustanici u Prvom srpskom ustanku zauzeli Kalemegdansku tvrđavu, u koju su se Turci sklonili po zauzimanju Beograda 12. decembra 1806. Beograd posle 380 godina ponovo postao prestonica srpske države. Šest godina kasnije, po slomu ustanka, Turci ponovo osvojili Beograd.

1896. Umro francuski pisac Pol Verlen. Poeziju obogatio novom muzikalnošću, a lirski izraz novim nijansama. Njegova poema "Pesničko umeće" prihvaćena kao manifest simbolizma.

1923. Posle izveštaja Reparacione komisije, krajem 1922, da Nemačka kasni sa isporukama uglja na ime ratne odštete Francuskoj i Belgiji, francuske i belgijske trupe ušle u Rursku oblast. Kriza sporazumno rešena sredinom 1924, Francuzi u julu 1925. počeli da evakuišu trupe iz Rura.

1926. Abdul Aziz Ibn Saud postao kralj Hedžasa, naziv zemlje promenjen u Saudijska Arabija.

1935. Rođen američki muzičar Elvis Aron Prisli, tzv. Kralj roka, izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina XX veka. Prodao više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova. Umro 1977. od prekomerne upotrebe alkohola i droge.

1942. Rođen Stiven Hoking, engleski fizičar. Reputaciju jednog od vodećih svetskih naučnika XX veka stekao po objavljivanju knjige o poreklu univerzuma "Kratka istorija vremena".

1959. General Šarl de Gol postao prvi predsednik Pete republike Francuske.

1973. Američki i severnovijetnamski pregovarači Henri Kisindžer i Le Duk To u Parizu obnovili pregovore o okončanju Vijetnamskog rata.

1976. Umro kineski državnik Džou En Laj, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Kineske revolucije, premijer od 1949. do smrti i šef diplomatije od 1949. do 1958.

1996. Umro francuski političar i državnik Fransoa Miteran, prvi socijalista izabran za predsednika Francuske, 1981. U Drugom svetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, od 1971. lider Socijalističke partije.

1998. Arapski terorista Remzi Ahmed Jusef osuđen na doživotnu robiju kao organizator podmetanja eksploziva 1993. u Svetski trgovinski centar u Njujorku, kada je poginulo šest osoba. Dve zgrade Centra, s više od 100 spratova, srušene 11. septembra 2001. u samoubilačkom napadu uz pomoć dva oteta putnička aviona.

2002. U Albaniji u 117. godini umrla Ćerime Hasan Bardi, jedna od najstarijih Albanki i jedna od nekoliko osoba na svetu koje su živele u tri veka.

2003. Skupština Crne Gore izabrala novu vladu Crne Gore, s premijerom Milom Đukanovićem na čelu.

2003. Posle nekoliko napada na pripadnike snaga SAD, u Kuvajtu objavljen religiozni proglas koji zabranjuje ubijanje nemuslimana, čime su ojačani postojeći zakoni.

2004. Umro duhovni vođa egipatske zabranjene organizacije Muslimanska braća Mamun al Hodeibi.

2004. Britanska kraljica Elizabeta najvećem brodu na svetu, namenjenom za krstarenje i dugom 345 metara, dala ime Kraljica Meri. Brod vredan 800 miliona dolara.

__________________
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime09.01.10 13:39

Na današnji dan 9. januar

1792 - Mirom u Jašiju, kojim je okončan rusko-turski rat započet u avgustu 1787, Rusija je proširila svoju granicu do Dnjestra.

1793 - Francuz Žan Pjer Blanšar je izveo prvi let balonom iznad severnoameričkog kontinenta.

1804 - Ispred manastira Moravica Turci su ubili srpskog arhimandrita Georgija Đorđevića Hadži-Đeru, narodnog prvaka u rudničkom kraju. Šest dana potom počela je "seča knezova", što je ubrzalo izbijanje Prvog srpskog ustanka.

1856 - Rođen je srpski kompozitor i muzički pedagog Stevan Stojanović Mokranjac, član Srpske kraljevske akademije, horovođa Beogradskog pevačkog društva, jedan je od osnivača prve "Srpske muzičke škole" (1899) (Muzička škola "Mokranjac"). Njegovo delo smatra se najznačajnijom etapom u razvoju srpske nacionalne muzike u XIX veku ("Rukoveti", "Primorski napjevi", "Liturgija").

1873 - Umro je Šarl Luj Napoleon III, nećak Napoleona Bonaparte, predsednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Tokom njegove vladavine Francuska je zaposela Nicu i Savoju i započela kolonijalno osvajanje Indokine. Započeo je rat protiv Pruske, ali je zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zbačen s prestola. Posle zaključenja mira s Pruskom 1871. emigrirao je u Englesku gde je umro.

1878 - U srpsko-turskom ratu srpska vojska je ušla u Niš, a Turci su narednog dana predali tvrđavu i varoš, čime je okončana turska uprava u tom gradu. Borbe su trajale 25 dana, a odlučujuća je bila pobeda Braničevske brigade na Čegru.

1878 - Umro je italijanski kralj Vitorio Emanuele II, prvi vladar ujedinjene Italije, popularni "padre della patria", koji je po dolasku na presto 1861. inaugurisao parlamentarnu monarhiju.

1908 - Rođena je francuska književnica Simon de Bovoar, životna saputnica filozofa Žan-Pol Sartra, autor romana, pozorišnih komada i filozofskih eseja ("Mandarini", "Svi su ljudi smrtni", "Drugi pol", memoari "Uspomene dobro vaspitane devojke".

1913 - Rođen je američki državnik Ričard Nikson, jedini šef države u istoriji SAD koji je podneo ostavku pod pretnjom smenjivanja postupkom impičmenta. Predsednik SAD postao je 1969, ponovo je izabran 1972, a 1974. se povukao zbog afere "Votergejt". Normalizovao je 1972. odnose s Kinom.

1922 - Rođen je gvinejski državnik i pisac Ahmed Seku Ture, prvi predsednik posle sticanja nezavisnosti Gvineje 1958. Jedan je od osnivača Afričkog demokratskog zbora (1946), Demokratske stranke Gvineje (1947), a od 1956. na čelu je afričkog sindikata Generalne konfedracije radnika crne Afrike. Bio je poslanik teritorijalne skupštine Gvineje 1953, a 1956 58. Narodne skupštine Francuske.

1942 - U Petrovgradu (Zrenjanin), Kikindi i drugim mestima u Banatu, Nemci su u Drugom svetskom ratu streljali 150 komunista i simpatizera partizana. Istog dana mađarske okupacione vlasti su počele masovno hapšenje i ubijanje Srba s druge strane reke Tise. U Đurđevu kod Žablja, Šajkašu i Gospođincima streljano je 60 Srba.

1945 - Počelo je iskrcavanje američkih trupa u Drugom svetskom ratu na najveće filipinsko ostrvo Luzon. Borbe su okončane 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.

1953 - Potonuo je južnokorejski putnički feribot. Život je izgubilo 349 ljudi.

1962 - SSSR i Kuba su potpisali trgovinski sporazum na osnovu kojeg je Kuba dobijala robu po povlašćenim, niskim cenama. Ugovor je prestao da važi 1991.

1978 - U Iranu je počela islamska revolucija u kojoj je godinu dana kasnije zbačen s vlasti šah Reza Pahlavi.

1992 - Reagujući na odluku bosanskih Muslimana i Hrvata da zatraže priznanje suverene Bosne i Hercegovine od Evropske zajednice, Srbi su proglasili Republiku srpskog naroda u BiH i saopštili da je ta republika federalna jedinica Jugoslavije.

1996 - Čečenski pobunjenici zauzeli su bolnicu i najmanje 2.000 talaca u dagestanskom gradu Kizliar. Pobunjenici su tražili da se prekine rat u njihovoj državi.

1996 - Obustavljen je vazdušni humanitarni most za Sarajevo, najveći vazdušni most u istoriji vazduhoplovstva posle sovjetske blokade Berlina (194. Tokom tri i po godine rata u Bosni, obavljeno je 13.000 humanitarnih letova kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći.

1999 - Prilikom hapšenja pripadnici Sfora ubili su bosanskog Srbina Dragana Gagovića (39), optuženog pred Međunarodnim sudom u Hagu za ratne zločine počinjene u Bosanskom ratu (1992-95).

2002 - SAD su ukinule sankcije na prodaju oružja SR Jugoslaviji uvedene 1996.

2002 - Američka vlada je pokrenula istragu o stečaju multinacionalne elektrodistributerske kompanije "Enron", najvećem bankrotstvu u američkoj istoriji.

2003 - U izveštaju Savetu bezbednosti inspektori za oružje, Hans Bliks i Mohamed el Baradej su naveli da do tada nisu otkrili nijedan dokaz da Irak poseduje ili da razvija hemijsko, biološko ili nuklearno oružje.

2004 - Turska je potpisala protokol kojim se ukida smrtna kazna čak i u slučaju rata, što predstavlja početni korak u pravcu otpočinjanja pregovora o ulasku u EU.

2005 - Palestinci su izabrali Mahmuda Abasa za naslednika njihovog dugogodišnjeg lidera Jasera Arafata.

2005 - Sudanska islamistička vlada i pobunjenici sa juga zemlje potpisali su mirovni sporazum, kojim je završen najduži građanski rat u Africi, koji je trajao punih 21 godinu.

2007 - Japan je zvanično formirao ministarstvo odbrane, prvi put posle Drugog svetskg rata.

2007 - Umro je Ivao Takamoto, animator koji je stvorio likove za crtane filmove Skubi-Du, "Porodica Kremenko" i "The Jetsons". Tokom karijere, duge više od šest decenija sarađivao je i na nekim od najpoznatijih dugometražnih i televizijskih crtanih ostvarenja za kompaniju Dizni i tim Hana-Barbera.

__________________
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime11.01.10 7:16

Na današnji dan, 10. januar

49. p.n.e. Gaj Julije Cezar izgovorio je čuvenu rečenicu "Alea iacta est" (Kocka je bačena) i prešao reku Rubikon (po jednoj varijanti današnja rečica Fiumicino u gornjoj Italiji, po drugoj Pisatelo kod Ravene, granica između Italije i Galije), što je označilo novo razdoblje u istoriji Rimskog carstva - počeo je građanski rat protiv Pompeja i Senata koji je završen uvođenjem Cezarove diktature. Pripadnici republikanske opozicije ubili su Cezara 44. p.n.e.

1356. Na državnom saboru u Nirnbergu prihvaćen je glavni deo Zlatne bule cara Karla IV, velikog ustavnog zakona nemačke carevine, koji je u svojim osnovama trajao do 1806.

1778. Umro je švedski prirodnjak Karl fon Line. Uveo je binarnu nomenklaturu po kojoj svaka biljka i životinja ima naziv roda i vrste. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja u Upsali i prvi predsednik Švedske akademije nauka (1973).

1863. U Londonu je otvorena prva linija podzemne železnice u svetu.

1882. Počeo je hercegovačko-bokeljski ustanak Srba i muslimana protiv Austro-Ugarske, kao odgovor na uvođenja zakona o vojnoj obavezi i regrutovanja. Ustanak, koji je potajno podržala Crna Gora, ugušen je posle nekoliko meseci.

1889. Francuska je uspostavila protektorat nad Obalom Slonovače.

1890. Umro je srpski pisac i lekar Laza Lazarević, koji se s devet pripovedaka, koliko je ukupno napisao, svrstao među najznačajnije prozne stvaraoce srpske književnosti. Smatra se tvorcem srpske psihološke pripovetke i jednim od najboljih stilista ("Prvi put s ocem na jutrenje", "Sve će to narod pozlatiti", "Vetar", "Na bunaru", "Školska ikona", "U dobri čas hajduci", "Verter", "Švabica", "On zna sve").

1909. Rođen je srpski fizičar i hemičar Pavle Savić, koji je svetski renome stekao kada je sa Irenom Žolio Kiri 1937. i 1938. u Parizu otkrio izotope poznatih elemenata bombardovanjem atoma urana sporim neutronima. Od 1947. rukovodio je izgradnjom Nuklearnog instituta u Vinči i do 1960. bio direktor instituta. Od 1971. do 1981. bio je predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti.

1917. Umro je Frederik Kodi, poznat kao Bafalo Bil, poštanski jahač "Poni ekspresa", vodič i tragač u američkoj vojsci, plaćeni borac protiv Indijanaca, profesionalni lovac na bivole i bizone. Godine 1883, legendarna ličnost američke istorije organizovao je reviju kaubojskih veština "Revija divljeg zapada", u kojoj je nastupao kao glavna zvezda. Kasnije je nastupao i u Evropi i gostovao je i u Srbiji.

1920. U Ženevi je izabrano veće Lige naroda koje su činili Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija. Kasnije su članice Veća postale Nemačka i ŠSR. Zbog političkog neuspeha Liga naroda je prestala da postoji 1939, mada je formalno ukinuta 1946, kada je u Londonu održana prva sednica Generalne skupštine UN.

1922. Artur Grifit je postao prvi predsednik Irske posle sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije.

1969. Švedska je kao prva zapadna zemlja uspostavila diplomatske odnose sa Severnim Vijetnamom.

1971. Umrla je francuska modna kreatorka Gabrijela "Koko" Šanel, jedna od najčuvenijih u 20. veku koja je gotovo šest decenija suvereno vladala visokom pariskom modom.

1996. Izrael je pustio iz zatvora stotine Palestinaca, nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali.

1997. Arnoldo Aleman postao je predsednik Nikaragve u prvoj demokratskoj i mirnoj smeni vlasti u modernoj istoriji te zemlje.

1997. Tokom antivladinih protesta u Sofiji demonstranti su probili policijski kordon, upali u zgradu parlamenta i demolirali je.

2001. Bivša predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić dobrovoljno se predala Međunarodnom sudu u Hagu pred kojim je optužena za genocid i druge zločine počinjene 1991-92. tokom Bosanskog rata. Nakon priznanja krivice osuđena je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora i upućena na izdržavanje kazne u Švedsku.

2003. Severna Koreja se povukla iz Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja iz 1970. godine, optužujući SAD za nametanje svog političkog sistema. S. Koreja je taj ugovor potpisala 1985. godine.

2005. Viktoru Jušcenku je potvrđena pobeda na predsedničkim izborima u Ukrajini. Njegovom pobedom je omogućena promena vlasti koju je njegov protivkandidat, premijer Viktor Janukovič nazvao "revolucijom".

2007. Umro je italijanski filmski producent Karlo Ponti, koji je radio sa nizom najpoznatijih reditelja, kao što su Federiko Felini, Žan-Lik Godar i Dejvid Lin. Tokom 50-to godišnje karijere bio je producent više od 260 filmova.

2009. Umro je Žorž Kraven tvorac najveće francuske filmske nagrade Cezar.
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime12.01.10 10:37

Na današnji dan 11. januar

347 - Rođen je vizantijski car Flavije Teodosije I, nazvan Teodosije Veliki, poslednji vladar jedinstvenog Rimskog carstva (379-395). Želeći da uspostavi što čvršće državno jedinstvo proglasio je hrišćanstvo državnom religijom i zabranio paganske kultove. Posle njegove smrti vlast su preuzeli njegovi sinovi, na Zapadu Honorije, a na Istoku Arkadije.

1503 - Rođen je italijanski slikar i bakrorezac Đirolamo Frančesko Marija Macola, poznat kao Parmiđanino, najznačajniji predstavnik manirizma u gornjoj Italiji. Otkrio je nove mogućnosti u tehnici bakropisa. Poznat je kao portretista i slikar fresaka u Parmi, Rimu i Bolonji.

1569 - U Engleskoj je, pod patronatom kraljice Elizabete I, u katedrali svetog Pavla u Londonu prvi put organizovana lutrija. Prihod je korišten za obnovu utvrđenja, luka i drugih javnih radova.

1735 - Umro je crnogorski vladika Danilo I Petrović, osnivač dinastije Petrovića, koji su kasnije postali i svetovni vladari. Zavladičio ga je srpski patrijarh Arsenije Čarnojević 1696. u Sečuju. Na poziv Rusije ušao je 1711. u rat protiv Turske, a 1718. učestvovao je u mletačko-austrijskom ratu protiv Turaka. Učvrstio je odnose s Rusijom posetom caru Petru Velikom 1715. i znatno je podigao ugled Crne Gore. Posle smrti ga je nasledio sinovac Sava Petrović. Lik vladike Danila u akciji protiv poturica opevao je Njegoš u "Gorskom vencu".

1811 - Skupština svih narodnih starešina u Srbiji osnovala je u vreme Prvog srpskog ustanka prva popečiteljstva (ministarstva). Ministar prosvete postao je najučeniji Srbin tog vremena, rektor Velike škole u Beogradu Dositej Obradović.

1843 - Austrijski car Ferdinand I je u vreme najvećeg uspona Ilirskog preporoda zabranio upotrebu ilirskog imena, posebno u "novinama i javnim spisima".

1886 - U Njujorku je počeo prvi šahovski meč za prvaka sveta između Vilhelma Štajnica i Johana Cukertorta, koji je dobio Štajnic rezultatom 10:5, uz pet remija. Titulu je odbranio 1889. i 1892. u mečevima protiv Mihaila Čigorina, ali je 1894. poražen od Emanuela Laskera. Napisao je "Udžbenik modernog šaha", koji se smatra osnovom moderne šahovske strategije.

1919 - Rumunija je anektirala Transilvaniju koja je bila u sastavu Austo-Ugarske monarhije do njenog raspada 1918. Mirom u Trianonu 1920. Transilvanija je formalno dodeljena Rumuniji.

1922 - Prvi pacijent izlečen insulinom od šećerne bolesti je postao 14-godišnji Kanađanin Leonard Tomson.

1928 - Umro je engleski pisac Tomas Hardi. Važio je za najboljeg engleskog pisca svoga vremena, nazivan "poslednjim velikim viktorijancem", ali je zbog slobodumnog stava o ljubavi i braku dolazio u sukob s društvenim konvencijama ("Pod zelenim drvetom", "Daleko od razuzdane gomile", "Povratak domoroca", "Tesa od D'Arbervilovih", "Neznani Džud").

1942 - Japanci su u Drugom svetskom ratu zauzeli Kuala Lumpur.

1946 - Ustavotvorna skupština u Tirani je proglasila Narodnu Republiku Albaniju.

1962 - Pod snežnom lavinom, koja je u peruanskim Andima zatrpala selo Huaskaran, život je izgubilo više od 3.000 ljudi.

1966 - Umro je švajcarski skulptor i slikar italijanskog porekla Alberto Đakometi, čije obimno, raznovrsno i osobeno delo predstavlja izraz gotovo svih dominantnih strujanja umetnosti XX veka. Od 1931. radi nadrealističke prostorne konstrukcije i ekstremno izdužene bronzane ljudske likove ("Kola", "Projekat za jedan trg", "Sedam figura i jedna glava").

1970 - Nigerijska armija je posle 32 meseca borbi u građanskom ratu u kojem je poginulo milion i po ljudi, ugušila pobunu secesionista u provinciji Bijafra. Vođa pobunjenika general Čukvuemeka Odumegvu Odžukvu napustio je zemlju dan posle pada Overija, glavnog grada Bijafre.

1989 - Ispred Skupštine Crne Gore održan je masovni miting građana na kojem je zatraženo smenjivanje državnog i partijskog rukovodstva. Pod velikim dvodnevnim pritiskom demonstranata to rukovodstvo je podnelo ostavke, a na političku scenu Crne Gore stupila je grupa mladih komunista na čelu s Momirom Bulatovićem i Milom Đukanovićem.

2000 - Predsednik Alžira Abdelaziz Buteflika doneo je opštu amnestiju za pripadnike Islamske armije spasa i za uzvrat zatražio raspuštanje njihove organizacije.

2001 - Vlada Burundija i pobunjenička grupa Hutu, jedna od dve etničke manjine, postigli su dogovor o povlačenju svojih trupa iz Demokratske Republike Kongo.

2003 - Indijska vlada i pokret Naga, jedan od najstarijih separatističkih pokreta u Aziji, postigli su dogovor da petogodišnji prekid vatre postane stalan.

2008 - Umro je ser Edmund Hilari Novozelanđanin, prvi čovek koji je osvojih vrh sveta Mont Everest i ušao u legendu kao jedan od najvećih avanturista XX veka.
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime12.01.10 10:38

Na današnji dan, 12. januar

812. Izaslanici vizantijskog cara Mihaila I Rangabe sklopili su mir u Ahenu s franačkim carem Karlom Velikim, nakon više od decenije rata između Vizantije i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bio je što je rimski papa, potraživši oslonac u Franačkom carstvu, krunisao Karla Velikog (800).

1519. Umro je Maksimilijan I, nemački kralj od 1493. i rimsko-nemački car od 1508, kada je tu titulu uzeo uz pristanak pape Julija II, mada ga papa nikada nije krunisao. Od tada su nemački kraljevi odmah po svom izboru za kralja uzimali carsku titulu. Tokom njegove vladavine Habzburgovci su ženidbenim vezama postali najmoćnija dinastija u Evropi.

1628. Rođen je francuski pisac Šarl Pero, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", koja sadrži širom sveta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa", "Plavobradi", "Uspavana lepotica".

1829. Umro je nemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar nemačkog romantizma. S bratom Vilhelmom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Pored radova o antičkoj književnosti, pisao je eseje, pesme i pripovetke, a u romanu "Lucinda" propagira romantičarsku ideju slobodne ljubavi. Njegova "Istorija stare i nove književnosti" jedan je od prvih pregleda celokupne svetske literature.

1876. Rođen je američki pisac Džon Grifit, poznat kao Džek London, jedan od najčitanijih u prvoj polovini 20. veka. Napisao je oko 50 pripovedaka i romana, među kojima su najpoznatiji "Zov divljine" i "Beli očnjak".

1899. Rođen je švajcarski biohemičar Paul Herman Miler, koji se bavio istraživanjem zaštite biljaka. Godine 1939. otkrio je insekticidno delovanje DDT. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1948.

1932. Heti Karavej, demokrata iz Arkanzasa, postala je prva žena izabrana u Senat SAD.

1953. Skupština FNR Jugoslavije usvojila je novi ustav. Ukinuto je Veće naroda i formirano Veće proizvođača, čime je izgubljeno nacionalno obeležje institucionalne skupštinske strukture.

1964. U Zanzibaru je, mesec dana nakon što je zemlja stekla nezavisnost, zbačen s vlasti sultan i proglašena je republika s predsednikom Abeidom Karumeom. Četiri meseca kasnije, Zanzibar se ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.

1976. Umrla je engleska književnica Agata Kristi, čuvena autorka kriminalističkih romana. Napisala je 79 romana i zbirki kratkih priča, koje su prodate u dve milijarde primeraka širom sveta i prevedene na više od 50 jezika, a njena drama "Mišolovka", prikazana prvi put 1952, imala je preko 20.000 izvođenja na londonskom Vest Endu i najduže je izvođena predstava na svetu.

1977. Izraelci su masovnim demonstracijama izrazili protest zbog odluke Francuske da pusti na slobodu Abu Dauda, vođu palestinskih terorista koji su 1972. izvršili masakr nad izraelskim atletičarima na Olimpijadi u Minhenu.

1990. Rumunski predsednik Jon Ilijesku saopštio je da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.

1991. Kongres SAD odobrio je predsedniku Džordžu Bušu upotrebu vojne sile da bi prisilio iračku armiju da napusti Kuvajt.

1992. Vlada Alžira je dan posle ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odložila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to "nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa". Na izborima je vodio islamski Front nacionalnog spasa. Islamisti su se potom prihvatili oružja i u narednim godinama ubijeno je više desetina hiljada Alžiraca.

1993. Visoki komeserijat UN za izbeglice saopštio je da je 1992. u svetu bilo više od 18,5 miliona izbeglica. Broj izbeglica povećan je za 3,5 miliona u odnosu na 1991, od čega je tri miliona raseljeno i izbeglo s teritorije bivše Jugoslavije.

1996. Prve ruske jedinice u sastavu Ifora stigle su u Bosnu i Hercegovinu, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja posle Drugog svetskog rata.

1998. Devetnaest evropskih država potpisalo je dokument o zabrani kloniranja ljudskih bića.

1998. U Beogradu je počeo štrajk Gradskog saobraćajnog preduzeća. Prvi put u stogodišnjoj istoriji javnog prevoza na beogradske ulice nije izašlo nijedno vozilo GSP-a. Štrajk je trajao šest dana.

2002. U 82. godini umro je Sajrus Vens, državni sekretar u administraciji Džimija Kartera, jedan od autora mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu 1993, koji su bosanski Srbi odbili.

2003. Umro je bivši argentinski vojni diktator, general Leopoldo Galtijeri, koji je Argentinu uveo u katastrofalni rat 1982. godine sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva.

2005. Evropski parlament usvojio je prvi Ustav Evropske unije, koji nikada nije zaživeo jer je predlog tog ustava odbačen u Francuskoj i Holandiji. Ustav EU zamenio je "Lisabonski ugovor", koji će stupiti na snagu nakon ratifikacije u parlamentima zemalja članica EU.

2010. Čupetov imendan, Sv. Teodor
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime14.01.10 11:12

Dogodilo se na današnji dan - 13. januar

1691 - Umro je Džordž Foks (George Fox), osnivač Društva prijatelja, verske zajednice Kvekera. Obuzet idejom "božijeg nadahnuća" Foks je 1648. počeo držati javne propovedi u kojima se zalagao za uspostavljanje rigoroznog morala u duhu starozavetne Biblije. Stekao je brojne pristalice.

1806 - Rođen je srpski pisac Jovan Sterija Popović, prvi srpski komediograf, "otac" srpske drame. Kao načelnik ministarstva prosvete Srbije (od 1842) obavio je pionirski rad u organizovanju školstva, pokrenuo inicijativu za osnivanje Akademije nauka, Narodne biblioteke i Narodnog muzeja. Učestvovao je u organizovanju prvog beogradskog teatra (Pozorište na Đumruku) koji je 1841. otvoren njegovom tragedijom "Smrt Stefana Dečanskog". Sterijine drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima ("Laža i paralaža, "Pokondirena tikva", "Kir Janja", "Rodoljupci").

1842 - Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9.000 vojnika masakrirane su u Kiber Pasu.

1854 - Japanski šogun Tokugava potpisao je prvi trgovinski ugovor kojim su za SAD otvorene neke japanske luke. Kasnije su potpisani ugovori s Velikom Britanijom, Rusijom, Francuskom, čime je Japan prekinuo politiku izolovanosti i počeo da se uključuje u međunarodne odnose.

1898 - Francuski pisac Emil Zola (Emile) je pod naslovom "Optužujem" objavio u listu "L'oror" otvoreno pismo predsedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa (Dreyfus), koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Nemačkoj. Drajfus je na obnovljenom procesu oslobođen optužbi i 1906. rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapređen u čin majora.

1906 - Umro je ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira rado-tehnike, izumitelj antene. Godine 1896. ostvario je prenos signala pomoću radio-talasa na udaljenost od 250 metara i utvrdio da se radio-talasi reflektuju od većih objekata.

1910 - Emitovan je prvi radio-prenos opere uživo iz njujorške "Metropoliten opere", Leonkavalovi "Pajaci" i Maskanjijeva "Kavalerija rustikana".

1915 - U gradu Avecano u centralnoj Italiji u zemljotresu je poginulo 30.000 ljudi.

1935 - Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Lige naroda upravljala Francuska, ubedljivom većinom izglasano je pripajanje Nemačkoj.

1941 - Umro je irski pisac Džejms Džojs (James Joyce), koji je eksperimentima u narativnoj tehnici i strukturi romana i primeni toka svesti dao nov pravac modernoj književnosti. Njegov roman "Uliks" smatra se biblijom evropskog proznog modernizma. Uprkos vrlo oštroj i ekstremističkoj polemici oko Džojsovog književnog dela, izvan svake sumnje je njegov ogroman uticaj na razvoj književne proze 20. veka ("Portret umetnika u mladosti", "Fineganovo bdenje", pesme "Kamerna muzika", pripovetke "Dablinci", drama "Izgnanici").

1963 - U vojnom udaru je ubijen prvi predsednik Togoa Silvanus Olimpio (Sylvanus Olympio) i vojska je na vlast dovela Nikolasa Granickog (Nicolas Grunitzky), koji je od 1961. bio u izbeglištvu. Istog dana 1967. vojnim udarom vlast je preuzeo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema (Etienne Gnašingbe Eyadema).

1972 - Vojska je u Gani zbacila civilnu vladu predsednika Edvarda Akufa Ada (Edward, Addo), a vlast je preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong (Ignatius Aćeampong).

1977 - Umro je francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo (Henri Georges Clouzot), dobitnik Zlatnog lava za film "Kej Orfevr" i Zlatne palme za film "Misterija Pikaso". Poznat je i po filmovima "Nadnica za strah", "Gavran', "Istina".

1985 - Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo je 428 putnika, a 370 je povređeno.

1991 - Na svetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert jugoslovenski vaterpolisti osvojili su zlatnu medalju. Jugoslavija je prvi put postala prvak sveta u vaterpolu u Madridu 1987.

1993 - Na osnovu odluke nemačkog Ustavnog suda obustavljen je sudski postupak protiv bivšeg predsednika Demokratske Republike Nemačke Eriha Honekera (Erić Honecer). Sud je zaključio da proces protiv 80. godišnjeg Honekera, teško obolelog od raka predstavlja povredu ljudskog dostojanstva. Honeker je nakon 169 dana provedenih u istražnom zatvoru emigrirao u Čile gde je umro u maju 1994.

2001 - U Beogradu je umro jugoslovenski književnik Branko V. Radičević. Pesnik, romansijer, novinar i dečji pisac objavio je oko 70 knjiga, od kojih su najpoznatije "Pesme o majci", "Priča o životinjama", "Sa Ovčara i Kablara", "Vojničke pesme", "Ponoćni svirači", "Seljaci" i "Antologija srpskog pesništva". Napravio je i dve monografije o seoskim spomenicima - krajputašima. Pokretač je muzičke manifestacije Dragačevska truba u Guči i pesničkog Disovog proleća u Čačku.

2001 - U zemljotresu u Salvadoru poginula je 701 osoba i 3.883 su ranjene, a 160.598 stambenih objekata je uništeno, ozbiljno oštećeno ili zatrpano zemljom.

2002 - U Beogradu je u 78. godini umro srpski književnik Antonije Isaković, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1980. do 1992. Dobitnik mnogih književnih nagrada, poznat je i kao pisac čija dela su u Jugoslaviji najviše ekranizovna ("Gospodar i sluga", "Tren 1" i "Tren 2", "Govori i razgovori").

2002 - Na Kubi je umro Gregorio Fuentes, kapetan broda Ernesta Hemingveja, koji je bio inspiracija poznatom američkom piscu za roman "Starac i more".

2003 - Avganistan je ratifikovao rimski sporazum o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, čime je otvoren put za ekstradicije i suđenja za ratne zločine i kršenje ljudskih prava u toj zemlji.

2005 - Mark Tačer (Thatćer), sin bivše britanske premijerke Margaret Tačer osuđen je na novčanu kaznu od oko 380.000 evra i na uslovnu kaznu od pet godina zatvora. On je ranije, u okviru nagodbe sa sudom, priznao krivicu za pokušaj finansiranja državnog udara u Ekvatorijalnoj Gvineji i time izbegao zatvor.
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime14.01.10 11:14

Dogodilo se na današnji dan - 14. januar

1742 - Umro je engleski astronom i geofizičar Edmund Halej (Halley), direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, po kojem je dobila naziv Halejeva kometa. Prvi je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1551. zapravo isto telo koje se periodično pojavljuje. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu.

1784 - SAD su ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je i formalno okončan Američki rat za nezavisnost. 1809 - Engleska i Španija su sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona I.

1826 - U Pešti je osnovana Matica srpska na inicijativu Jovana Hadžića (Miloš Svetić) i uz pomoć bogatih srpskih trgovaca iz Pešte i Budima. To književno i kulturno društvo odigralo je ogromnu ulogu u procvatu nauke i kulture Srba u Vojvodini. Ubrzo po osinivanju počelo je da izdaje "Letopis Matice srpske", najstariji srpski književni časopis. Preseljena je 1864. u Novi Sad.

1840 - U kneževini Srbiji za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva svetog Savu. Prva proslava Savindana održana je 1812. u Zemunu, a himna svetom Savi je prvi put izvedena 1839. u Segedinu.

1867 - U okviru balkanskih nacionalno-oslobodilačkih saveza protiv Otomanskog carstva, srpska vlada sklopila je s Bugarskim revolucionarnim komitetom u Bukureštu sporazum o stvaranju zajedničke države koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bugarska, a za vladara je bio predviđen srpski knez Mihailo Obrenović.

1892 - Rođen je srpski klasični filolog Miloš Đurić, član Srpske akademije nauka i umetnosti, predsednik Srpske književne zadruge i urednik časopisa "Živa antika". Objavio je više od 200 radova iz klasične književnosti i filozofije, prevodio je Platona, Aristotela, Tukidida i druge pisce i sve velike antičke tragičare ("Istorija helenske književnosti", "Istorija helenske etike").

1897 - Rođen je srpski istoričar Vasa Čubrilović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Kao učesnik atentata na austrugarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda (Franz) 1914. u Sarajevu, osuđen je na 16 godina zatvora i do sloma Austro-Ugarske u Prvom svetskom ratu bio je u zatvoru. U Drugom svetskom ratu bio je zatvoren u logor na Banjici. Posle oslobođenja zemlje bio je direktor Balkanološkog instituta i ministar u vladi FNR Jugoslavije.

1898 - Umro je engleski pisac i matematičar Luis Kerol (Lewis Carroll), autor fantastičnih bajki "Alisa u zemlji čuda" i "Alisa s onu stranu ogledala".

1907 - Zemljotres je razorio grad Kingston na Jamajci i usmrtio oko 1.000 ljudi.

1941 - Rođen je slovenački političar i državnik Milan Kučan, predsednik Slovenije u presudnim trenucima raspada SFR Jugoslavije (1991). Slovenija je u njegovo vreme proglasila nezavisnost (25. juna 1991) i postala jedna od najuspešnijih bivših komunističkih zemalja u sprovođenju radikalnih političkih i privrednih reformi. Ponovo je biran za predsednika Slovenije 1994. i 1998.

1943 - U Kazablanki je počela konferencija lidera savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu Ruzvelta (Roosevelta), Čerčila (Ćurćilla) i De Gola (Gaulle). Na konferenciji koja je završena 26. januara zaključeno je da sile Osovine moraju bezuslovno kapitulirati i preciziran je datum iskrcavanja Saveznika u Italiji.

1953 - Narodna skupština FNR Jugoslavije izglasala je ustavni zakon kojim je uvedeno društveno vlasništvo i samoupravljanje proizvođača. Umesto vlada i ministarstava uvedena su izvršna veća i državni sekretarijati. Prvi predsednik Saveznog izvršnog veća postao je Josip Broz Tito.

1957 - Umro je Hemfri Bogart (Humphrey), jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca pedesetih godina. Dobitnik Oskara 1951. za film "Afrička kraljica", legendarnu popularnost stekao je u filmovima "Kazablanka" i "Malteški soko".

1969 - Lansiran je sovjetski vasionski brod "Sojuz 4" s kosmonautom Vladimirom Šatalovim, dan kasnije "Sojuz 5" u kojem su bili Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev u Jevgenij Krunov. Dva borda su se potom spojila, kosmonauti Jelisejev i Krunov prešli su u "Sojuz 4". To je bilo prvo spajanje vasionskih brodova s ljudskom posadom u zemljinoj orbiti.

1991 - Umro je srpski filolog Mihailo Stevanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Objavio je više od 600 radova, uključujući monumentalno delo "Savremeni srpskohrvatski jezik".

1991 - U Tunisu su ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata(Yašer), među kojima i Abu Ijad (Iyad), jedan od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije.

2000 - Petorica bosanskih Hrvata Zoran, Vlatko i Marjan Kupreškić, Vladimir Šantić i Drago Josipović proglašeni su krivim pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu za brutalni masakr nad 116 Muslimana u Ahmićima u Bosni 1993. Oni su osuđeni na zatvorske kazne od 5 do 25 godina. Kupreškići su 23. oktobra 2001. proglašeni nevinim i oslobođeni, a ostaloj dvojici kazna je smanjena.

2003 - U najvećim demonstracijama u tursko-kiparskoj istoriji desetine hiljada ljudi je u Nikoziji zahtevalo kraj višedecenijske izolacije.

2004 - Italijanska i egipatska policija uhapsile su Ritu Algranati, pripadnicu levičarske terorističke grupe Crvene brigade, koja je učestvovala u otmici i ubistvu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, 1978. godine.

2008 - Umro je Anhel Gonsales (Angel Gonzalez) jedan od najvećih španskih pesnika i pripadnik generacije književnika poznatih po borbi protiv diktature Fransiska Franka (Francisco Franko). 2009 - Umro je istaknuti hrvatski vajar Dušan Džamonja.
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime16.01.10 11:28

Na današnji dan 15. januar

1535 - Engleski kralj Henri VIII preuzeo je vrhovnopoglavarstvo nad crkvom prema povelji koju je prethodno usvojio engleski parlament (Act of Supremacy).

1559 - Elizabet Tjudor, ćerka Henrija VIII i Ane Bolen, krunisana je u Vestminsterskoj katedrali u Londonu kao Elizabet I, jedan od najznačajnijih vladara u istoriji Engleske. Na presto je stupila posle smrti kraljice Meri I.

1582 - Poljska i Rusija su, uz posredovanje pape Grgura XIII, potpisale mirovni ugovor kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltičko more.

1804 - Janjičarske starešine, dahije, koji su 1801. godine uzurpirali vlast u Beogradskom pašaluku, počeli su "seču knezova" u pokušaju da spreče pobunu srpskog naroda. Oni su na prevaru uhvatili i pogubili oko 70 najuglednijih srpskih knezova, viđenih ljudi i sveštenih lica, među kojima Aleksu Nenadovića, Iliju Birčanina, Hadži-Ruvima i Hadži-Đeru. Taj tragični događaj ubrzao je izbijanje Prvog srpskog ustanka.

1906 - Rođen je grčki brodovlasnik Aristotel Onazis, jedan od prvih brodovlasnika u svetu koji je počeo gradnju brodova-tankera za prevoz nafte, na čemu je stekao ogromno bogatstvo. Poznat je i po dugogodišnjoj ljubavnoj vezi s čuvenom operskom pevačicom Marijom Kalas i po ženidbi sa Žaklinom Kenedi, udovicom bivšeg predsednika SAD DŽona Kenedija koji je 1963. ubijen u Dalasu.

1908 - Rođen je američki fizičar mađarskog porekla Eduard Teler. Radio je u atomskoj laboratoriji u Los Alamosu i smatra se izumiteljem američke hidrogenske bombe.

1910 - Francuski Kongo postao je sastavni deo Francuske Ekvatorijalne Afrike.

1912 - Tokom italijansko-turskog rata (1911-12) prvi put subačeni iz aviona propagandni leci.

1918 - Rođen je Gamal Abdel Naser, predsednik Egipta od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osnivača pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vođa zavereničke organizacije "slobodni oficiri" i inicijator udara u julu 1952. kojim je svrgnut kralj Faruk I. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju.

1919 - U Berlinu su posle neuspelog ustanka ubijene vođenemačkog radničkog pokreta Roza Luksemburg i Karl Libkneht.

1929 - Rođen je američki baptistički sveštenik Martin Luter King, borac za građanska prava. U borbi za ravnopravnost crnaca u SAD koristio je gandijevske metode nenasilja i građanske neposlušnosti. Ubijen je 4. aprila 1968. u Memfisu uoči promocije "Kampanje siromašnih", koju je pokrenuo početkom te godine. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1964.

1943 - Američke trupe su u Drugom svetskom ratu potisnule Japance s pacifičkog ostrva Gvadalkanal i time zaustavili njihovo napredovanje prema Australji.

1971 - Predsednici Egipta i Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Anvar el Sadat i Nikolaj Podgorni svečano su otvorili Asuansku branu na reci Nil. Radovi na tom kapitalnom objektu hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali su 11 godina.

1973 - Izraelski premijer Golda Meir je u Vatikanu razgovarala s papom Pavlom VI, koji je tom prilikom rekao da podržava međunarodni status Jerusalema. To je bio prvi susret jednog predsednika vlade jevrejske države s poglavarom rimokatoličke crkve.

1992 - Evropska zajednica je priznala bivše jugoslovenske republike Sloveniju i Hrvatsku kao nezavisne države.

1993 - SAD su naredile pomorsku blokadu Haitija, uz obrazloženje da talas izbeglica iz te zemlje može dovesti do "masovnog gubitka života u moru".

1998 - Inauguracija Mila Đukanovića za predsednika Crne Gore izazvala je burne proteste pristalica bivšeg predsednika Momira Bulatovića, vođe promiloševićeve struje u Crnoj Gori. Taj događaj označio je ozbiljan rascep u jugoslovenskoj vladajućoj nomenklaturi. Predsednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević nikada nije priznao pobedu Đukanovića, što je saveznu državu dovelo u stanje provizorijuma, koje se održalo i nakon odlaska Miloševića s vlasti u oktobru 2000.

1999 - U selu Račak na Kosovu pronađena su tela 45 Albanaca, za čije su ubistvo optužene srpske snage bezbednosti. Iako ekspertiza finskih patologa koje je angažovala Evropska unija nije dokazala da se radi o masakru nad civilima, ovaj događaj je presudno uticao na donošenje odluke o bombardovanju Jugoslavije od strane NATO-a 1999.

2000 - U hotelu "Interkontinental" u Beogradu ubijen je Željko Ražnatović Arkan, vođa paramilitarnih jedinica u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije i lider Stranke srpskog jedinstva. Ražnatović je bio optužen pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu.

2001 - Senat Kambodže doneo je zakon o formiranju tribunala sastavljenog od kambodžanskih i međunarodnih sudija koji će suditi liderima Crvenih Kmera za zločine počinjene tokom njihove vladavine od 1975. do 1979, kada je umrlo od gladi, bolesti ili bilo ubijeno oko 1,7 miliona Kambodžanaca.

2001 - Umro je Leo Marks, šef kriptografa britanskih specijalnih snaga tokom Drugog svetkog rata, koji je unapređenjem sigurnosti ratnih šifara spasao živote mnogih tajnih agenata.

2002 - Hrvati su obeležili 10 godina međunarodnog priznanja nezavisnosti njihove države, izrazivši žaljenje zbog krvoprolića tokom ratova 90-tih godina, ali i ubeđenje da su bili u pravu što su se izdvojili iz Jugoslavije.

2004 - Novčanice na kojima je odštampan lik bivšeg iračkog predsednika Sadama Huseina prestale su da važe kao sredstvo plaćanja u Iraku. Nova zvanična valuta u toj zemlji postao je američki dolar.

2006 - Umro je kuvajtski emir, šeik Džaber Al Sabah (80). Za novog šefa države imenovan je prestolonaslednik, šeik Saad Al Aabdulah Al Sabah.

2006 - Lekarka Mišel Bašele, socijalista i bivša politička zatvorenica, pobedila je na predsedničkim izborima u Čileu i postala prva predsednica ove države.
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime16.01.10 11:28

Na današnji dan, 16. januar

1547. U Moskvi za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV Vasiljevič. Poznat po značajnim reformama u Rusiji, okrutnosti prema bojarima, koju je primenjivao u nastojanju da centralizuje vlast, zbog ubistva sina, dobio nadimak Grozni. 1553. osnovao prvu štampariju u Rusiji, radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom 1584. podigao grad Arhangelsk. Potukao Mongole i osvojio Kazan, 1552, i Astrahan, 1556, potom pripojio Sibir.

1778. Francuska priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave. U februaru iste godine u Parizu potpisan sporazum o savezu u tom ratu, na hiljade dobrovoljaca krenulo da pomogne Amerikancima, među njima Lafajet, Sen Simon, Košćuško.

1794. Umro engleski istoričar Edvard Gibon, autor dela "Opadanje i propast Rimskog carstva", koje se smatra jednim od najznačajnijih u svetskoj istoriografiji.

1864. Austrija i Pruska uputile ultimatum Danskoj, zahtevajući da povuče ustav po kom su pokrajine Šlezvig i Holštajn deo Danske. U ratu koji je usledio Danci poraženi, sporna vojvodstva pala pod zajedničku upravu Pruske i Austrije.

1908. U Beogradu otvoren hotel Moskva, podignut na mestu kafane Velika Srbija. Zgradu projektovali arhitekta Jovan Ilkić i grupa arhitekata iz Sankt Peterburga.

1920. U SAD na snagu stupila prohibicija, zabrana proizvodnje i prodaje alkohola.

1927. Umro srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije i Geografskog društva u Beogradu, 1910. Predsednik Srpske kraljevske akademije od 1921. do smrti i počasni doktor više inostranih univerziteta i akademija, predsednik teritorijalne komisije na Mirovnim pregovorima u Versaju.

1945. Pobedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija okončana nemačka ofanziva u Ardenima, u Belgiji. Nemci izgubili 220.000 vojnika, 110.000 zarobljenih, a savezničke snage 77.000, 21.000 zarobljenih.

1957. Umro italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najznačajnijih u XX veku. Dirigovao u milanskoj Skali i operi Metropoliten u Njujorku, gde je organizovao i simfonijski orkestar.

1969. Češki student Jan Palah izvršio samoubistvo spaljivanjem u centru Praga u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju su, po nalogu Sovjetskog Saveza, izvršile članice Varšavskog ugovora u avgustu 1968.

1969. Sovjetski kosmonauti u svemirskim brodovima Sojuz 4 Vladimir Šatalov i Sojuz 5 Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev i Jevgenij Krunov prvi put u istoriji spojili dve letelice s ljudskom posadom u orbiti Zemlje.

1979. Šah Irana Reza Pahlavi napustio zemlju pod pritiskom sledbenika ajatolaha Homeinija, koji su potom preuzeli vlast.

1987. Šef Komunističke partije Kine Hu Jaobang podneo ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire. Funkciju generalnog sekretara preuzeo Džao Cijang.

1991. SAD i zapadni saveznici u Zalivskom ratu počeli operaciju Pustinjska oluja, masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu, 19 časova posle isteka ultimatuma Ujedinjenih nacija Bagdadu.

1993. U opkoljenom Sarajevu, mesecima bez struje i vode, poginulo osam, povređeno 19 osoba u eksploziji granate ispaljene na red za vodu.

1996. Premijer Rusije Anatolij Čubajs, tvorac programa privatizacije, podneo ostavku.

1998. U eksploziji metana u rudniku Soko u Čitluku kod Sokobanje poginulo 29 rudara.

2000. Za predsednika Čilea izabran Rikardo Lagos. Prvi predsednik-socijalista posle svrgnutog Salvadora Aljendea, kog su 1973. ubili pučisti predvođeni generalom Augustom Pinočeom.

2001. U pokušaju državnog udara u Demokratskoj Republici Kongo ubijen predsednik Loran Dezire Kabila. Dužnost predsednika preuzeo njegov sin Žozef. Kabila na vlast došao u maju 1997. posle pobune koju su podržale Uganda i Ruanda, protiv tadašnjeg diktatora Mobutua Sesea Sekoa.

2001. U Ljubljani umro Sergej Krajger, slovenački i jugoslovenski političar iz vremena komunizma. Član Predsedništva SFRJ od 1970. i predsednik Predsedništva od maja 1981. do maja 1982.

2002. Savet bezbednosti UN jednoglasno usvojio sankcije protiv mreže Al Kaida i ostataka Talibana u Avganistanu i van te zemlje.

2003. Iz svemirskog centra Kenedi na Floridi lansiran šatl Kolumbija. Neposredno pred sletanje na Floridi, 1. februara, posle 16 dana misije, šatl se raspao u plamenu iznad Teksasa. Poginulo svih sedam astronauta, među njima prvi izraelski astronaut Ilon Ramon.

2004. Vrhovni sud Španije podržao zabranu radikalne baskijske separatističke partije Batasuna, za koju se dugo veruje da je političko krilo oružane baskijske terorističke grupe ETA. Batasuna od 1975. prva zabranjena partija u Španiji.

2005. Na izborima u Hrvatskoj predsednik Stjepan Mesić osvojio, u drugom izbornom krugu, novi petogodišnji mandat.

2006. Amerikanac koji je dezertirao iz redova marinaca tokom rata u Vijetnamu, uhapšen je u Teksasu nakon 36 godina bekstva.

2009. Preminuo je beogradski novinar, publicista i jedan odnajpoznatijih filmskih kritičara, Bogdan Tirnanić.

__________________
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime17.01.10 16:53

Na današnji dan, 17. januar

1377. Papa Grgur XI obnovio papsko sedište u Rimu. Sedište papa bilo je premešteno u Avinjon, u Francuskoj, 1309, posle poraza Bonifacija VIII u sukobu s franačkim kraljem Filipom IV Lepim.

1562. Stupio na snagu edikt iz Sen Žermena, Januarski edikt, kojim su priznati protestanti u Francuskoj. Istog dana, vođe katolika, vojvoda od Giza i kardinal od Lorene, formirali uniju, kasnije Sveta liga, koja će blokirati primenu Edikta i izazvati verske ratove koji su, uz povremene prekide, 36 godina razarali Francusku. Ratovi prekinuti Nantskim ediktom, koji je 1598. izdao Anri IV.

1600. U Madridu rođen Pedro Kalderon de la Barka, jedan od najvećih španskih dramatičara. Proslavio se jednočinkama s motivima iz Biblije, a njegova filozofska drama "Život je san" zadržala se do danas na pozorišnim repertoarima.

1706. Rođen američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin, borac za slobodu čoveka, učesnik Američkog rata za nezavisnost, jedan od tvoraca Deklaracije o nezavisnosti i Ustava SAD. Izumeo gromobran i otkrio tok i osobine Golfske struje. Osnovao je prvu javnu biblioteku u SAD, filozofsko društvo Pensilvanije i Akademiju, koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet.

1732. Rođen poljski kralj Stanislav II Ponjatovski. Tokom vladavine, prisiljen na tri deobe Poljske, abdicirao posle potpisivanja treće.

1773. Engleski moreplovac Džejms Kuk, brodom Odluka, prvi prešao antarktički krug.

1863. Rođen ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi, 1898, umetnički rukovodilac i ideolog tog pozorišta do kraja života, 1938. Kao pozorišni inovator imao značajan uticaj na savremenike.

1863. Rođen engleski državnik Dejvid Lojd Džordž, ministar i premijer. Jedan je od utemeljivača engleskog radničkog zakonodavstva, kojim su uvedeni osmočasovno radno vreme za rudare, pravo na štrajk, državne penzije, zdravstveno i socijalno osiguranje. Učesnik mirovne konferencije u Versaju, znatno uticao na prilike u posleratnoj Evropi.

1874. Umrla braća Čang i Eng, blizanci srasli grudnim košem. Rođeni u Sijamu, danas Tajland. Bili svetska atrakcija i proživeli 63 godine materijalno osigurani zaradom od nastupa u cirkusima.

1919. Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski, pijanista svetskog glasa, postao prvi premijer Republike Poljske, uspostavljene posle Prvog svetskog rata.

1945. Sovjetske trupe i poljske patriotske snage u Drugom svetskom ratu oslobodile Varšavu, više od pet godina posle pada glavnog grada Poljske u ruke nemačkih nacista.

1959. Senegal i Francuski Sudan doneli odluku o formiranju federalne države pod nazivom Republika Mali. Odluka stupila na snagu u aprilu.

1961. Ubijen kongoanski državnik Patris Lumumba, bivši premijer Konga, tvorac nezavisnosti zemlje, simbol borbe protiv kolonijalizma. Protivustavno smenjen sa položaja premijera 5. septembra 1960, 1. decembra uhvatili ga vojnici generala Mobutua i odveli u Katangu, gde je ubijen pod nerazjašnjenim okolnostima.

1964. Umro srpski slikar i grafičar Đorđe Andrejević Kun, član Srpske akademije nauka i umetnosti, poznat po monumentalnim realističnim kompozicijama i grafičkim mapama u kojima je prikazao zločine okupatora u vreme Drugom svetskog rata i motive iz obnove i izgradnje zemlje. Ilustrovao i opremio mnoga književna dela.

1966. U sudaru bombardera SAD B52 i španskog aviona za snabdevanje gorivom, iznad Španije, poginulo osam osoba, bombarder prinuđen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu, koja nije eksplodirala.

1991. SAD i zapadni saveznici u Zalivskom ratu izveli drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu. Tri iračke rakete "skad" eksplodirale u Tel Avivu.

1995. U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobea poginulo više od 6.400 ljudi, šteta procenjena na 85,5 milijardi dolara.

1997. U Dablinu, sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila Rimokatolička crkva.

2000. U Centru bezbednosti u Cetinju registrovana Crnogorska pravoslavna crkva. Tu crkvu do sada nije priznala nijedna druga crkva, na njenom čelu sveštenici isključeni iz drugih crkava.

2002. U erupciji vulkana Njiragongo u Demokratskoj Republici Kongo razoreni grad Goma i okolna sela, život izgubilo više od 100 ljudi, na desetine hiljada ostalo bez domova.

2002. U 85. godini umro španski pisac Kamilio Hose Sela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1989.

2003. Vlada Bugarske ukinula sankcije protiv Jugoslavije uvedene 1998, ostala zamrznuta sredstva bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića, njegove porodice i osam bivših funkcionera.

2004. Umro Rej Stark, holivudski producent i lovac na talente. Njegov opus obuhvata više od 125 filmova.

2005. Umro bivši lider Komunističke partije Kine Džao Cijang. 1989. se usprotivio brutalnoj primeni vojne sile protiv studenata koji su demonstrirali na trgu Tjenanmen u Pekingu, tražeći demokratizaciju zemlje. Potom smenjen, ostatak života proveo u kućnom pritvoru.
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime19.01.10 12:46

Na današnji dan, 18. januar

1520. Kralj Danske i Norveške Kristijan II pobedio je Šveđane i osvojio Švedsku.

1535. Španski konkvistador Fransisko Pisaro osnovao je Limu, sada glavni grad Perua.

1654. Vođa zaporoških kozaka hetman Bogdan Hmeljnicki priznao je vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat (1654-67).

1689. Rođen je francuski filozof Šarl Luj de Sekonda Monteskje, autor kapitalnog dela "Duh zakona" u kojem je razvio teoriju o podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koja je postala temelj parlamentarne demokratije.

1778. Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio je Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča.

1871. U dvorani ogledala palate u Versaju pruski kralj Vilhelm I proglašen je za prvog cara novostvorenog Nemačkog carstva.

1882. Rođen je engleski pisac Alen Aleksander Miln, autor popularnih romana za decu "Kad smo bili vrlo mladi", "Vini Pu", "Kuća na Puovom uglu", "Sad nas je šestoro".

1904. Rođen je američki filmski glumac engleskog porekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant, sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka ("Strašna istina", "Filadelfijska priča", "Sever-severozapad", "Drž'te lopova!").

1909. Rođen je srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo, koji je 50-ih i 60-ih godina 20. veka izvršio značajan uticaj na srpsku poeziju. U tom periodu Davičo je i jedna od najaktivnijih i najdinamičnijih ličnosti u književnom životu Beograda i Jugoslavije (zbirke pesama "Višnja za zidom", "Nastanjene oči", romani "Pesma", "Beton i svici").

1919. Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio je Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Nemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

1944. Nakon sedmodnevnih žestokih borbi sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu okončale blokadu Lenjingrada, u kojem je tokom nemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi, umrlo oko 620.000 ljudi.

1974. Posle sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali su sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.

1977. U avionskoj nesreći blizu Sarajeva poginuli su predsednik vlade SFR Jugoslavije Džemal Bijedić, njegova supruga Razija i još šest putnika.

1977. U najtežoj železničkoj nesreći u Australiji, oko 80 ljudi je poginulo kada je voz u Sidneju udario u betonski most.

1989. Četvrti dan zaredom hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namesti pevajući "sloboda", "istina" i "ljudska prava" u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.

1991. Parlament Jordana je osudio vazdušne napade na Irak u operaciji "Pustinjska oluja" i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika; Irak je lansirao osam raketa "skad" na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

1996. Vladajuća socijalistička partija izabrala je Kostasa Simitisa za premijera Grčke, nakon što je teško oboleli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu podneo ostavku.

1997. Franc Vranicki podneo je ostavku na položaj austrijskog kancelara na kojem je bio skoro 11 godina.

1999. Odluka vlade SR Jugoslavije da predstavnika OEBS na Kosovu Vilijama Vokera proglasi "personom non grata" i da uskrati dozvolu glavnom tužiocu Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju, dodatno je zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.

2001. SAD su ukinule sankcije SR Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu. Američkim firmama tada je bilo zabranjeno da posluju sa Jugoslavijom. Pored skidanja te zabrane, ukidanje američkih sankcija otvorilo je vrata za ulazak stranih kredita u SR Jugoslaviju.

2002. Vlada Sijera Leonea objavila je kraj građanskog rata tokom kojeg je ubijeno oko 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv vlade vodio je Ujedinjeni revolucionarni front (RUF), poznat po svojoj brutalnosti.

2003. Na Šestom vanrednom kongresu Socijalističke partije Srbije (SPS) za predsednika partije ponovo je izabran haški zatvorenik Slobodan Milšević.

2005. Evropski proizvođač aviona "Erbas" predstavio je u Tuluzu (Francuska) svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Novi dvospratni avion ima raspon krila od 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sedišta. U njegov razvoj uloženo je 13 milijardi dolara.

2008. Umro je bivši svetski šampion u šahu Robert Bobi Fišer, koji je u 14 godini postao šampion, velemajstor sa 15, a svetsku slavu je dostigao 1972. kada je pobedio Borisa Spaskog u seriji mečeva u Rejkjaviku.
Nazad na vrh Ići dole
ELA
Cica Ubica
Cica Ubica
ELA


Posts : 6092
Points : 5853
Reputation : 271
Join date : 03.01.2010
Location : Net svet

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime19.01.10 12:46

Na današnji dan, 19. januar
*
1419. U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske grad Ruan predao se engleskom kralju Henriju V, koji je time okončao osvajanje Normandije.

1736. Rođen je škotski inženjer i fizičar Džejms Vat. Svojim pronalascima (1765) razvio je i usavršio konstrukciju parne mašine, koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. veka.

1785. U Novom Sadu umro je Zaharija Stefanović Orfelin, pesnik, istoričar, naučnik, bogoslov, izdavač, kartograf, kaligraf, prevodilac, leksikograf i farmaceut. Rođen je u Vukovaru 1726. i bio je jedan od najprosvećenijih Srba 18. veka. Njegovo najznačajnije književno delo je "Život Petra Velikog", a delo "Kaligrafija" (177 donela mu je članstvo u Bečkoj umetničkoj akademiji.

1809. Rođen je američki pisac Edgar Alan Po. Za života gotovo nepoznat, postao je jedan od najuticajnijih pesnika kada su vrednost njegovog dela otkrili francuski pesnici Bodler, Malarme i Valeri. U spisu "Filozofija kompozicije" analizirao je pesnički postupak najčuvenije poeme "Gavran". Njegove kratke pripovetke smatraju se pretečom detektivskog romana.

1853. U Rimu je prvi put izvedena Verdijeva opera "Trubadur".

1878. Srpska vojska je u srpsko-turskom ratu osvojila Vranje.

1899. Velika Britanija i Egipat uspostavili su zajedničku kontrolu nad Sudanom.

1902. U Petrogradu je rođen vizantolog Georgije Ostrogorski. Dugogodišnji profesor vizantijske istorije na Beogradskom univerzitetu i osnivač Vizantološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti, jedno je od najvećih imena vizantologije u 20. veku. U mnogobrojnim delima proučavao je sve vidove života Vizantije, a njegova "Istorija Vizantije" prevedena je na više svetskih jezika.

1916. Na grčko ostrvo Krf u Jonskom moru počele su da stižu prve jedinice srpske vojske posle povlačenja preko Albanije u Prvom svetskom ratu. Do aprila, na Krf je prebačeno oko 140.000 srpskih vojnika.

1918. Boljševici su u Petrogradu raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije.

1919. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je u Srbiji i Crnoj Gori zamenila julijanski kalendar gregorijanskim, koji je u drugim delovima novostvorene države već bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva je zadržala julijanski kalendar.

1938. Umro je Branislav Nušić, najveći srpski i jugoslovenski komediograf, član Srpske kraljevske akademije. Uzori su mu bili Gogolj i raniji srpski komediografi Sterija i Trifković. Njegove komedije i danas su na pozorišnim repertoarima ("Sumnjivo lice", "Gospođa ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošćena porodica", "Pokojnik").

1938. Vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka bombardovalo je u Španskom građanskom ratu Barselonu i Valensiju. Poginulo je najmanje 700 ljudi.

1945. Sovjetska Crvena armija je u prodoru ka Berlinu, u Drugom svetskom ratu, zauzela poljski grad Krakov.

1966. Indira Gandi izabrana je za šefa vlade Indije, osam dana posle iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija. Ekstremni Siki, pripadnici njenog ličnog obezbeđenja, ubili su je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju.

1983. Umro je srpski lekar i naučnik Aleksandar Kostić, autor prvih jugoslovenskih udžbenika "Osnove histologije" i "Osnove embriologije" i "Medicinskog rečnika", koji je preveden na više stranih jezika.

1983. U Boliviji je uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, zloglasni nacistički šef Liona u Francuskoj pod nemačkom okupacijom u Drugom svetskom ratu.

1989. SSSR je saopštio da će jednostrano povući iz Evrope deo nuklearnih raketa kratkog dometa.

1993. Prve američke jedinice napustile su Somaliju posle neuspele intervencije SAD u toj afričkoj zemlji.

1995. Ruske trupe zauzele su predsedničku palatu u Groznom, glavnom gradu Čečenije.

2000. U egzilu u Tunisu umro je bivši italijanski premijer Betino Kraksi, koji je napustio Italiju 1994, nakon što je optužen za korupciju.

2002. Umro je Marti Mietunen (94), koji je, kao član Partije centra, od pedesetih do kasnih sedamdesetih godina dvadesetog veka bio član nekoliko vlada u Finskoj, a potom i premijer u više mandata.

2003. Vlasti u Indiji su saopštile da je zbog izuzetno hladnog talasa u delovima Indije, Bangladeša i Nepala, od decembra 2002. umrlo 1.300 ljudi širom tog regiona.

2003. U 86. godini umrla je Fransoaz Žiru, poznata novinarka, koja je pisala o politici, seksu i feminizmu. Bila je glavna i odgovorna urednica ženskog magazina "El", a potom i suosnivač vodećeg nedeljnika "L'Ekspres". 1953. godine. Žiru je bila prvi francuski ministar za ženska pitanja.

2006. Umro je veteran soula Vilson Piket poznat po hitovima "Mustang Sallhy", "In the Midnight Hour" i "Fanky Broadway".

2007. U Istanbulu je ubijen novinar jermenskog porekla Hrant Dink, istaknuti član jermenske zajednice u Turskoj i česta meta nacionalističkih napada zbog svojih izjava o genocidu nad Jermenima u Prvom svetkom ratu.
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime20.01.10 10:22

Dogodilo se na današnji dan - 20. januar

- Danas je Sveti Jovan, hrišćanski praznik poznat kod Srba kao Jovanjdan, krsna slava mnogih srpskih porodica. Crkva ga svetkuje kao "najčasnijeg poslednjeg proroka". Nazvan je Pretečom jer se pojavio pre nego što je Isus Hristos počeo da priprema ljude za svoj dolazak, ali i Krstiteljem jer je krstio Hrista na reci Jordan. Crkva ga ističe kao primer čoveka čvrste volje, odvažnosti i pravičnosti. Priča se da je svake godine na dan svetiteljev sveti arhijerej iznosio pred narod njegovu ruku. Kada bi se javljala raširena, najavljivala je rodnu i obilnu godinu, a kada bi bila zgrčena, predskazivala je nerodnu i gladnu godinu.

1841. - Kina je ustupila ostrvo Hong Kong Velikoj Britaniji.

1876. - U Cetinju je održana prva konferencija Crvenog krsta Crne Gore, osnovanog posle izbijanja Hercegovačkog ustanka protiv Turaka.

1916. - Umro je srpski tipografski radnik Nedeljko Čabrinović, jedan od atentatora u Sarajevu 28. juna 1914. na austrougarskog prestolonaslednika nadvojvodu Franca Ferdinanda, što su Austro-Ugarska i Nemačka iskoristile da započnu Prvi svetski rat. Čabrinović - koji je umro od posledica torture u tamnici u Terezinu, oko 60 kilometara severno od Praga - bacio je na Ferdinandov automobil bombu koja je promašila cilj, ali je potom nadvojvodu (i nenamerno njegovu suprugu Sofiju) hicima iz revolvera usmrtio gimnazijalac Gavrilo Princip. Punoletni atentatori, učitelji Veljko Čubrilović i Danilo Ilić, osuđeni su na smrt i obešeni, a maloletni Princip, Čabrinović i gimnazijalac Trifko Grabež osuđeni su na robiju na kojoj su umrli ne dočekavši ratni poraz i raspad Austro-Ugarske.

1921. - Umro je srpski vojvoda Živojin Mišić, učesnik svih ratova Srbije od 1876. do 1918, jedan od najbriljantnijih vojskovođa Prvog svetskog rata. Vojno obrazovanje stekao je na Artiljerijskoj školi u Beogradu i austrijskoj Streljačkoj školi, a na Vojnoj akademiji u Beogradu predavao je od 1898. do 1904. strategiju. U srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878. uspešno je komandovao bataljonom, zatim odredom, istakavši se izuzetnom hrabrošću. Bataljonom je komandovao i u srpsko-turskom ratu 1885, a 1904. je penzionisan zbog sumnje da je neprijateljski raspoložen prema oficirima-zaverenicima koji su 1903. ubili kralja Aleksandra Obrenovića. Zbog vojno-političke situacije posle austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine, aktiviran je 1909. na zahtev načelnika Glavnog generalštaba vojvode Radomira Putnika i postavljen za njegovog pomoćnika. U Prvom balkanskom ratu pokazao se kao sjajan strateg i jedan je od najzaslužnijih za pobedu nad Turcima 1912. u Kumanovskoj bici. Na sopstvenu molbu, u Prvom svetskom ratu je 15. novembra 1914, tokom Kolubarske bitke, postavljen za komandanta Prve armije koja je zapala u veoma tešku situaciju. Povrativši joj poljuljani moral, uspeo je izuzetnim taktičkim potezima da zaposedne Suvoborski greben, a potom energičnim dejstvima potpuno razbije austrougarske trupe. Kolubarska bitka, u kojoj je srpska vojska do nogu potukla austrougarske agresorske trupe, jedinstven je primer u istoriji ratova da se armija kojoj je predviđan brzi slom za kratko vreme reorganizuje, pređe u kontraofanzivu i neprijatelju nanese uništavajući poraz, zbog čega se i sada izučava na vojnim akademijama širom sveta. Za briljantnu strategiju kojom je tada nadmudrio austrougarsku komandu unapređen je u čin vojvode. Prilikom povlačenja srpske vojske 1915, operacije Prve armije znatno su pomogle srpskoj Vrhovnoj komandi da osujeti plan opkoljavanja srpske vojske, koji je pripremio nemački feldmaršal August fon Makenzen. Kao načelnik štaba Vrhovne komande srpske vojske, rukovodio je 1918. pripremama za proboj Solunskog fronta i potom uraganskom ofanzivom srpske vojske, odlučujuće doprinevši odbacivanju zahteva savezničke komande da Prva armija pod komandom Petra Bojovića obustavi napredovanje jer se odvojila od glavnine savezničkih snaga na rizičnu udaljenost od 200 kilometara. Napisao je više vojnih dela, uključujući "Strategiju", izdatu 1907.

1945. - Umro je srpski vojvoda Petar Bojović, oslobodilac Beograda 1918, ali je u gradu kojem je doneo slobodu sahranjen bez ikakvih počasti. Kao pitomac Artiljerijske škole, učestvovao je u srpsko-turskim ratovima od 1876. do 1878, a u srpsko-bugarskom ratu 1885. istakao se hrabrošću u borbama na Vrabči, Slivnici, u Dragomanskom tesnacu, kod Pirota i Caribroda (Dimitrovgrad). U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. je kao načelnik Štaba Prve armije izuzetno doprineo pobedama nad Turcima u Kumanovskoj i Bitoljskoj bici. U Drugom balkanskom ratu 1913. probio je bugarske položaje na Rajčanskom ridu, što je odlučilo ishod i Bregalničke bitke i rata. U Prvom svetskom ratu komandovao je Prvom armijom 1914. u Cerskoj bici i oslobodio Šabac, a dužnost nije napustio ni posle ranjavanja. Posle mučkog napada Bugara 1915, s neuporedivo slabijim snagama ih je sprečio da prodru na Kosovo, što je - uz potporu crnogorske vojske s drugog boka - omogućilo odstupanje srpske armije preko Albanije. U januaru 1916. je, umesto obolelog vojvode Radomira Putnika, postao načelnik Štaba Vrhovne komande i organizovao je prebacivanje vojske na Krf i u Bizertu, a od septembra do novembra 1916. rukovodio je ofanzivom u kojoj su zauzeti Kajmakčalan i Bitolj. Zbog neslaganja sa savezničkom komandom o širini fronta dodeljenog srpskoj vojsci, u aprilu 1918. je smenjen i postavljen za komandanta Prve armije, koja je posle proboja Solunskog fronta zauzela Veles i Ovče polje, kod Kumanova razoružala Bugare, produžila gonjenje brojčano jače nemačke Druge armije i razbila je južno od Niša bez pomoći saveznika, koji su zaostali 200 kilometara. Na čelu Prve armije 1. novembra 1918. oslobodio je Beograd.

1945. - Frenk Delano Ruzvelt inaugurisan je za američkog predsednika po četvrti put.

1948. - Pripadnik polufašističke organizacije Hindu Mahasbaha, pokušao je da izvrši atentat na Mahatmu Gandija, indijskog političara i nacionalnog vođu.

1996. - Jaser Arafat izabran je za predsednika Palestinskog narodnog veća osvojivši 88,1 procenata glasova, čime je postao prvi demokratski izabran lider Palestinaca.
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime21.01.10 9:34

Na današnji dan, 21. januar
*
1793. Na giljotini je pogubljen francuski kralj Luj XVI. Revolucionarni Konvent svrgnuo ga je s prestola u septembru 1792, a potom je osuđen na smrt zbog veleizdaje.

1861. Rođen je srpski vajar Đorđe Jovanović, član Srpske kraljevske akademije, profesor i direktor Umetničke škole u Beogradu. Izradio je veliki broj spomenika, bista, medalja i žanr-figura (Spomenik Kosovskim junacima u Kruševcu, Miloš Obrenović u Požarevcu, Josif Pančić i vojvoda Živojin Mišić u Beogradu, Branko Radičević u Sremskim Karlovcima).

1911. U Monte Karlu je održan prvi auto-reli.

1919. U Dablinu je kongres partije Šin fejn usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija nije priznala taj akt i dala je Irskoj status dominiona 1921. Samostalnost Irske priznala je 1949, ali bez Alstera (Severna Irska).

1924. U Gorkom kod Moskve umro je Vladimir Ilič Uljanov Lenjin, vođa Oktobarske revolucije 1917, tvorac sovjetske Rusije, teoretičar marksizma koji je značajno uticao na međunarodni radnički pokret. Njegovo balsamovano telo izloženo je u u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi.

1936. Eduard VIII postao je kralj Velike Britanije nakon smrti oca Džordža V. Abdicirao je u decembru iste godine da bi mogao da se oženi Amerikankom Volis Simpson.

1938. Umro je Žorž Melijes, koji se smatra prvim filmskim režiserom i prvim sineastom u svetu. Snimio je oko 500 filmova, među kojima prvi kratki film "Partija karata" (1896) i prvi dugometražni "Drajfusova afera" (1899). Njegov skromni atelje propao je 1908. u naglom razvoju filmske industrije.

1941. Rođen je španski operski pevač Plasido Domingo. Debitovao je 1966. u Meksiku i vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvećih tenora u drugoj polovini 20. veka.

1942. Nemačke snage pod komandom Ervina Romela počele su kontraofanzivu protiv savezničke vojske pod britanskom komandom u severnoj Africi u Drugom svetskom ratu.

1942. Mađarski fašisti su u Drugom svetskom ratu u Novom Sadu sproveli raciju i u naredna dva dana ubili i bacili u Dunav 1.300 novosadskih Jevreja, Srba i Roma.

1950. Umro je britanski pisac, satiričar Džordž Orvel, autor pripovedaka, eseja i romana, među kojima su najpoznatiji "1984" i "Životinjska farma".

1954. SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon "Nautilus".

1957. Umro je srpski kompozitor, dirigent i muzički pedagog Petar Krstić. Dirigent beogradskog Narodnog pozorišta (1903-12), direktor Srpske muzičke škole (1914-21) i muzičkih škola "Stanković" i "Mokranjac" (scenska muzika "Koštana", "Dorćolska posla", opere "Zulumćar", "Ženidba Janković Stojana", orkestarski "Skerco d-mol").

1959. Umro je američki filmski režiser i producent Sesil Blaunt de Mil, poznat po istorijskim spektaklima i melodramama ("Deset zapovesti", "Samson i Dalila, "Krstaši")

1976. Dva anglo-francuska "konkorda" poletela su istovremeno iz Pariza i Londona na prvim redovnim putničkim linijama supersoničnog aviona.

1976. U SSSR-u je prvi put dozvoljena prodaja zapadnih listova, među kojima "Njujork tajms" i "Fajnenšenel tajms".

1986. U eksploziji automobila-bombe u istočnom Bejrutu u blizini sedišta hrišćanske Falanga partije predsednika Libana Amina Džemaila, poginule su 22 osobe, a 102 ranjene.

1993. Hrvatske snage napale su teritoriju Republike Srpske Krajine u zonama pod zaštitom UN u nameri da zauzmu Maslenički most, aerodrom Zemunik kod Zadra i branu Peruća.

1997. Kancelar Nemačke Helmut Kol i premijer Češke Vaclav Klaus potpisali su deklaraciju o pomirenju u kojoj je Nemačka izrazila žaljenje zbog nacističke okupacije Čehoslovačke 1938-45, a Češka zbog proterivanja Nemaca iz Sudetske oblasti posle Drugog svetskog rata.

1998. Na poziv kubanskog predsednika Fidela Kastra, papa Jovan Pavle II počeo je petodnevnu istorijsku posetu toj komunističkoj zemlji.

1998. U Bosni i Hercegovini je predstavljena konvertibilna marka, nova zajednička moneta za oba entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

2000. Prvi oficiri Kosovskog zaštitnog korpusa položili su zakletvu u Prištini. KZK je formiran transformacijom Oslobodilačke vojske Kosova, koja je od 1996. vršila oružane napade na policijske stanice Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije na Kosovu, a tokom 1998. i 1999. ušla je u otvoreni sukob sa srpskim snagama bezbednosti. Srbi sa Kosova odbili su da uđu u sastav KZK.

2002. U Los Anđelesu je u 81. godini umrla Pegi Li, legenda džez i pop muzike.

2002. Kanađanka An Karson prva je žena koja je osvojila književnu nagradu T.S. Eliot za najnoviju zbirku poezije koja je objavljena u Velikoj Britaniji i Irskoj.

2003. Umro je Albert Hiršfeld, karikaturista poznat po svojim karikaturama od braće Marks do Džeja Lenoa. Njegove karikature je sedam decenija objavljivao "Njujork tajms".

2006. Umro predsednik Kosova Ibrahim Rugova u Prištini, nakon duge i teške bolesti.
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime22.01.10 10:51

Na današnji dan, 22. januar
*
1440. Rođen je Ivan III Vasiljevič, veliki knez moskovski, a od 1462. i "svih Rusa", nakon što je ujedinio veliki broj kneževina. Oslobodio je delove zemlje od Mongola, ojačao centralnu vlast, a 1497. izdao je prvi ruski zbornik zakona "Sudbenik".

Zbog ženidbe s vizantijskom princezom Zoe, smatrao se naslednikom Istočnorimskog carstva i u njegovo vreme prvi put se javila ideja o misiji Ruskog carstva kao zaštitnika pravoslavlja u kojem bi Moskva bila "Treći Rim".

1517. Vojska turskog sultana Selima I potukla je, u bici kod Rajdanije, blizu Kaira, memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.

1729. Rođen je nemački pisac, kritičar i teoretičar umetnosti Gothold Efraim Lesing, jedan od najznačajnijih pobornika evropskog prosvetiteljstva. Autor je prve nemačke građanske drame "Mis Sara Sampson" (1755), a delom "Laokon ili o granicama slikarstva i pesništva" postavio je temelje modernoj estetici.

1771. Španija je ustupila Foklandska ostrva Velikoj Britaniji.

1775. Rođen je francuski fizičar i matematičar Andre-Mari Amper, osnivač elektrodinamike. Zasnovao je teoriju magnetizma u nerazdvojivoj vezi s elektricitetom i proučio uzajamno dejstvo električnih struja. Po njemu je dobila naziv jedinica za merenje jačine električne struje.

1788. Rođen je engleski pisac Džordz Gordon Bajron, najistaknutiji pesnik romantizma i jedna od najpopularnijih ličnosti svoga vremena. Književnu slavu stekao je romantičnim epom "Čajld Herold" (1812), a potom i poemom "Don Žuan" i poetskim dramama "Manfred" i "Kain". Umro je od malarije 1824. u Grčkoj, gde je pomagao u oslobodilačkoj borbi protiv Turske.

1808. Portugalski kralj Žoao VI pobegao je pred Napoleonovim trupama, zajedno s kraljevskom porodicom, u Brazil i premestio dvor iz Lisabona u Rio de Žaneiro.

1840. Prvi britanski doseljenici stigli su na Novi Zeland.

1863. U delu Poljske koji je na osnovu odluke Bečkog kongresa 1814-1815. priključen Rusiji, izbio je ustanak pod vođstvom "stranke crvenih" Jaroslava Dombrovskog. Ustanak je ugušen posle nekoliko meseci, a Poljska je 1864. pretvorena u rusku guberniju.

1894. Umro je pesnik Vojislav Ilić, koji se smatra osnivačem moderne srpske lirike i tvorcem verističkog izraza. Značajno je uticao na srpsku poeziju pred kraj 19. veka ("Ja ništa više ne verujem", "Zimska idila", "Jesen" "Tamara").

1901. Umrla je britanska kraljica Viktorija. Tokom njene dugogodišnje vladavine od 1837, koja je obeležila epohu ("viktorijansko doba"), Britanska imperija bila je na vrhuncu privredne i političke moći.

1905. Carske trupe pucale su u Petrogradu na demonstrante, uglavnom radnike, koji su u maršu krenuli na carski Zimski dvorac, zahtevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine. U "krvavoj nedelji", kako je kasnije nazvan taj dan, ubijeno je najmanje 500, a ranjeno više hiljada ljudi.

1917. Umro je srpski arhitekta Jovan Ilkić, koji je znatno uticao na razvoj arhitekture u Srbiji u prvoj polovini 20. veka. Bio je 30 godina glavni projektant Ministarstva građevina i projektovao je mnoga značajna zdanja u Beogradu: Skupštinu Jugoslavije, hotel "Moskvu", "Oficirski dom", zgradu Protokola.

1941. Italijanske snage su u Drugom svetskom ratu kapitulirale u Tobruku pred britanskom Osmom armijom, posle 11 dana opsade.

1944. Počelo je iskrcavanje savezničkih snaga kod Ancija, u Italiji, u Drugom svetskom ratu.

1973. U udesu jordanskog "Boinga 707" s muslimanskim hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se u plamenu srušio na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo je 176 ljudi.

1973. Umro je bivši predsednik SAD Lindon Bejnz Džonson. Potpredsednik od 1960, za vreme mandata Džona Kenedija, postao je predsednik kada je Kenedi ubijen u Dalasu 1963, a ponovo je izabran 1964. Tokom njegovog mandata došlo je do eskalacije rata u Vijetnamu, što je u svetu i u SAD izazvalo oštre kritike njegove politike.

1980. Sovjetski disident, fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975, uhapšen je, oduzete su mu počasti i proteran je iz Moskve u Gorki.

1993. Nakon godinu dana relativnog mira, ponovo se rasplamsao rat u Hrvatskoj kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe u zonama pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Predsednik Republike Srpske Krajine Goran Hadžić proglasio je ratno stanje i zatražio pomoć SR Jugoslavije, a u Srbiji je počela prisilna mobilizacija srpskih izbeglica iz Hrvatske. Paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana i kapetana Dragana iz Srbije stigle su na hrvatsko ratište.

1995. U samoubilačkoj bombaškoj akciji palestinskog teroriste u Izraelu poginulo je 19 i ranjeno oko 60 ljudi, među kojima je bio veći broj izraelskih vojnika koji su na autobuskoj stanici čekali prevoz.

1998. Američki vojnici iz sastava Sfora uhapsili su u Bijeljini Gorana Jelisića, optuženog za ratne zločine počinjene na području Brčkog 1992.

2001. SR Jugoslavija je dobila status specijalnog gosta u Savetu Evrope, kao znak podrške demokratskim promenama u zemlji nakon odlaska s vlasti Slobodana Miloševića u oktobru 2000.

2002. Bosna i Hercegovina postala je punopravni član Parlamentarne skupštine Saveta Evrope.

2002. Na dvodnevnoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji za obnovu Avganistana, održanoj u Tokiju, obećana je pomoć od 4,5 milijarde dolara.

2004. Vaseljenski patrijarh Vartolomej, duhovni vođa pravoslavnih crkava, posetio je Kubu, gde je otvorio prvu pravoslavnu crkvu izgrađenu od revolucije 1959. godine.

2004. Umro je Bili Mej (87), čuveni američki muzički aranžer, koji je tokom šest decenija duge karijere aranžirao pesme Frenka Sinatre i Neta Kinga Kola. Takođe je pisao i muziku za značajne džez pevače od Ele Ficdžerald i Anite O'Dej do Luisa Armstronga i Binga Krozbija.
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime25.01.10 9:31

Dogodilo se na današnji dan - 23. januar

1516 - Umro je Fernando II, kralj Aragonije od 1479, koji je saženom Izabelom I (Isabelle), kraljicom Kastilje od 1474, ujedinio te dve glavne pirinejske države od kojih je kasnije nastala Španija. Tokom njihove vladavine osvojena je Granada 1492, poslednje mavarsko uporište, iste godine proterani su Jevreji, a 1480. uspostavljen je inkvizicijski sud. Opremili su ekspediciju Kristofera Kolumba (Cristoforo Colombo) koja je otkrila Ameriku, a 1503. preuzeli od Francuske Napuljsku kraljevinu.

1719 - Ujedinjenjem Vaduza i Šelenberga stvorena je kneževina Lihtenštajn.

1783 - Rođen je francuski pisac Mari Anri Bejl (Marie HenriBeyle), poznat pod pseudonimom Stendal (Stendhal), začetnik velike književne epohe francuskog realizma ("Crveno i crno", "Parmski kartuzijanski manastir", Lisjen Leven").

1793 - Rusija i Pruska sporazumele su se o drugoj podeli Poljske.

1806 - Umro je engleski državnik Vilijam Pit Mlađi (WilliamPitt the Younger), koji je u 24. godini postao 1783. najmlađi premijer u istoriji Velike Britanije. Vodio je ekspanzivnu kolonijalnu politiku, učvrstio britansku vlast u Indiji, a u Evropi je bio glavni organizator koalicija protiv revolucionarne i Napoleonove Francuske.

1832 - Rođen je francuski slikar Eduar Mane (Edouard Manet),preteča impresionizma i začetnik novog likovnog izraza koji je označio prekretnicu u francuskom i evropskom slikarstvu ("Doručak na travi", "Bal u Foli Beržeru", "Balkon", "Olimpija").

1878 - Tokom rusko-turskog rata Britanija je, na zahtev sultanaAbdul Hamida II poslala svoju flotu u Konstatinopolj.

1898 - Rođen je Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, najznačajnijiruski filmski režiser i teoretičar koji je snažno uticao na tokove svetske kinematografije. Svoje ideje i iskustva izneo je u dve knjige izdate u Njujorku - "Filmsko osećanje" (1942) i "Filmski oblik" (1949), a njegov film "Oklopnjača Potemkin" (1925), jedno je od remek-dela filmske umetnosti.

1920 - Holandija je odbila da izruči saveznicima bivšegnemačkog cara Vilijema II, koji je nakon abdikacije u novembru 1918. emigrirao u Holandiju. Njegovo izručenje traženo je da bi bio kažnjen zbog zločina koje su Nemci počinili u Prvom svetskom ratu.

1928 - Rođena je francuska filmska glumica Žana Moro (Jeanne Moreau), koja se proslavila u filmovima francuskog "novog talasa" posle Drugog svetskog rata ("Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Opasne veze", "Moderato kantabile", "Žil i Džim").

1931 - Umrla je ruska balerina Ana Pavlovna Pavlova, najvećaumetnica klasičnog baleta početkom 20. veka. Karijeru je počela u Petrogradu s čuvenim Vaclavom Nižinskim u Ruskom baletu Sergeja Đagiljeva. Potom je osnovala sopstvenu grupu s kojom je sa ogromnim uspehom nastupala širom sveta.

1943 - Britanska Osma armija pod komandom feldmaršala Montgomerija (Montgomery) zauzela je u Drugom svetskom ratu Tripoli u Libiji.

1944 - Umro je norveški slikar Eduard Munk ((Edvard Munć),jedan od začetnika ekspresionističkog likovnog izraza, autor čuvene slike "Krik".

1945 - Sovjetske trupe su u Drugom svetskom ratu, napredujući kaBerlinu, izbile na reku Odru u Poljskoj.

1968 - Mornarica Severne Koreje je u teritorijalnim vodamazarobila američki špijunski brod "Pueblo". Posada broda puštena je na slobodu u decembru.

1989 - Umro je španski nadrealistički slikar Salvador Dali,jedan od najvećih umetnika 20. veka. Radio je i kao kostimograf i scenograf u filmovima španskog režisera Luisa Bunjuela (Louis Bonuel) "Andalužanski pas" i "Zlatno doba". Sahranjen je u kripti ispod staklene kupole u Dalijevom muzeju u mestu Figueras u Kataloniji.

1997 - Beogradski studenti su vatrometom, pištaljkama i trubama obeležili stoti sat neprekidnog stajanja pred policijskim kordonom u Kolarčevoj ulici u centru Beograda. Policija je od 24. decembra počela da sprečava studentske i građanske antirežimske demonstracije koje su počele 20. novembra zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima u Srbiji.

2000 - Više od milion demonstranata prošlo je kroz centarMadrida protestujući zbog eskalacije nasilja baskijske separatističke grupe ETA u čijim je nasilničkim akcijama tokom 32 godine ubijeno oko 800 ljidi.

2002 - U Parizu je umro jedan od najpoznatijih francuskih isvetskih sociologa Pjer Burdije (Pierre Bourdieu), pokretač pravca kritičke sociologije novog doba, žestoki kritičar neoliberalizma i globalizacije. Njegovo knjiga "Mizerija sveta" (1993) doživela je komercijalni uspeh kao nijedno drugo delo iz oblasti sociologije.

2002 - U pakistanskom glavnom gradu Karačiju kidnapovan je, amesec dana kasnije i ubijen, dopisnik američkog "Vol strit žurnala" Daniel Perl, koji je istraživao na temu islamskih militantnih grupa u toj zemlji.

2003 - U Boliviji su ugledni biznismeni uputili apel vladi daodmah proglasi vanredno stanje i time okonča proteste širom zemlje, koji su doveli do gušenja ekonomije i gubitka ljudskih života. Osam osoba je poginulo tokom demonstracija stotine hiljada ljudi koji su su danima blokirali autoputeve zahatevajući smanjenje siromaštva.

2003 - U Italiji je umro Đovani Anjeli (Giovanni Agnelli), kojise na čelu poznate auto-kompanije Fiat nalazio oko 30 godina i koji je uspeo da tu porodičnu auto kuću, koju je 1899. godine osnovao njegov deda, pretvori u veliki industrijski konglomerat.

2004 - Međunarodna organizacija za rad pri UN je saopštila daje broj nezaposlenih u svetu dostigao cifru od 185,9 miliona, odnosno 6,2 procenta od ukupnog broja zaposlenih.

2005 - Umro je Džoni Karson (Johnny Carson), američki komičarkoji je blizu 30 godina vodio najpopularniju televizijsku emisiju "Večerašnji šou".

2006 - U železničkoj nesreći na pruzi Bijelo Polje-Bar, kodmesta Bioče, u blizini Podgorice, poginulo je 45, a više od 200 putnika je povređeno.
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime25.01.10 9:31

Na današnji dan, 24. januar

41. U zaveri Senata, vojske i pretorijanaca pripadnici pretorijanske garde ubili rimskog cara Kaligulu. Omražen zbog rasipnosti, megalomanije i despotizma, u istoriju ušao kao jedna od najgrotesknijih carskih ličnosti.

76. Rođen rimski car Hadrijan. Tokom vladavine, od 117. do smrti, 138, konsolidovao prostrano carstvo i utvrdio granice u Britaniji i Germaniji. Ugušio ustanak u Judeji, a Jerusalim pretvorio u rimsku vojnu koloniju. Podigao veći broj gradova, među njima i Hadrijanov grad u Trakiji, Jedrene. Bio veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umetnosti.

1556. U snažnom zemljotresu u kineskoj provinciji Šensi poginulo oko 850.000 ljudi, na stotine naselja uništeno. Po broju žrtava jedna od najvećih prirodnih katastrofa u istoriji čvečanstva.

1712. Rođen pruski kralj Fridrih II Veliki. Po dolasku na presto 1740. u duhu prosvećenog apsolutizma reformisao zakonodavstvo i sudski postupak. U dvorcu Sansusi okupljao filozofe, pisce i umetnike, među njima i Voltera. Teritorijalno proširena i vojno ojačana, Pruska za njegove vladavine bila jedna od najvećih evropskih sila.

1847. Rođen srpski vojvoda Radomir Putnik, veliki vojskovođa i strateg, načelnik štaba Vrhovne komande, zaslužan za srpske pobede u Balkanskim ratovima. Uspešno organizovao odbranu zemlje 1914, a posle sloma srpske vojske u zimu 1915. zbog bolesti smenjen. Umro na lečenju u Nici 1917.

1859. U gradu Fokšan Skupština narodnih predstavnika donela odluku o ujedinjenju rumunskih kneževina Vlaške i Moldavije, čime su postavljeni temelji rumunske države. Za zajedničkog vladara izabran moldavski knez Aleksandar Kuza.

1915. Britanski ratni brodovi u Prvom svetskom ratu u Severnom moru potopili nemačku krstaricu Bliher, na kojoj je poginulo 870 ljudi.

1924. Nekadašnja prestonica carske Rusije, Petrograd, dobila novo ime, Lenjingrad, u znak sećanja na vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Lenjina.

1937. Kraljevina Jugoslavija i Bugarska potpisale Pakt o večnom prijateljstvu.

1946. Na osnovu rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koju su inicirale SAD, Velika Britanija i Kanada, osnovana Komisija za atomsku energiju.

1965. Umro engleski državnik i pisac Vinston Čerčil, premijer Velike Britanije od 1940. do 1945. i od 1951. do 1955, jedna od najmarkantnijih političkih ličnosti XX veka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953. za memoare iz Drugog svetskog rata.

1972. Japanski vojnik Šjoići Jokoi otkriven na pacifičkom ostrvu Guam, gde se 28 godina skrivao u džungli, ubeđen da Drugi svetski rat još traje.

1983. U Italiji uhapšena 32 člana terorističke organizacije Crvene brigade pod sumnjom da su izvršioci kriminalnih dela, uključujući ubistvo premijera Italije Alda Mora.

1983. Umro američki filmski režiser Džordž Kjukor, dobitnik Oskara za film "My Fair Ledy". Snimio više od 50 filmova. Poslednji film snimio 1981, u dubokoj starosti.

1986. Armija nacionalnog otpora bivšeg ministra odbrane Ugande Žoverija Musevenija ušla u glavni grad Kampalu i zbacila vladu generala Tita Okela. Museveni 29. januara proglašen za šefa države.

1998. U eksploziji koja je izazvala požar u oknu rudnika uglja Vangđiajing u kineskoj provinciji Liaoning poginulo 77 ljudi.

1999. Jordanski kralj Husein potpisao dekret kojim je starijeg sina Abdulaha odredio za naslednika na prestolu.

2000. U Hrvatskoj održani prvi predsednički izbori posle smrti Franje Tuđmana, u decembru 1999. Pobedom nad Draženom Budišom u drugom izbornom krugu, 7. februara, predsednik Hrvatske postao Stjepan Mesić.

2002. U Bejrutu ubijen bivši libanski ministar Eli Hobeika, koji se smatra jednim od odgovornih za masakre u palestinskim izbegličkim logorima Sabra i Šatila 1982.

2001. Za direktora Britanske berze, stare 200 godina, prvi put imenovana žena, bivša bankarka Klara Furs.

2003. Vlada Republike Srpske pozvala sve osumnjičene za ratne zločine, uključujući bivšeg predsednika RS Radovana Karadžića, da se predaju Haškom tribunalu.

2004. Svemirsko vozilo NASE, Oportjuniti, bezbedno sletelo na Mars i posle četiri sata poslalo prve snimke te planete na Zemlju.

2005. Generalna skupština UN održala je prvu komemorativnu sednicu u znak sećanja na oslobađanje nacističkih koncentracionih logora i tako podsetila da masovna ubistva i genocidi još uvek predstavljaju pretnju u svetu.

2006. Umro je jedan od najznačajnijih nemačkih posleratnih producenata i scenarista, Franc Zajc. Bio je producent oko 80 filmova, među kojima je i "Limeni doboš, iz 1979. koji je dobio Oskara za najbolji strani film.

2006. U jednom hramu u Luksoru, egiptolozi su otkrili 3.400 godina staru statuu Kraljice Ti, žene Amenhotepa III, jednog od najvećih egipatskih faraona i bake dečaka-kralja Tutankamona.

2008. Umro je američki fotograf Berni Boston najpoznatiji po legendarnoj fotografiji demonstranata u Vašingtonu 1967. protiv vijetnamskog rata, koji stavljaju cveće u cevi pušaka vojnika.
__________________
Nazad na vrh Ići dole
hERmiona
Admin
hERmiona


Posts : 1227
Points : 1361
Reputation : 51
Join date : 28.12.2009

DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime25.01.10 9:32

Na današnji dan, 25. januar

1579. Severne nizozemske pokrajine Holandija, Zelandija, Utreht, Gelderlend, Frizija, Groningen i Overajsel, proglasile Utrehtsku uniju radi suprotstavljanja španskoj vlasti. Unija se 1581. otcepila od Španije, a Vestfalskim mirom 1648. dobila nezavisnost i potom prihvatila naziv Holandija, prema najvećoj i najbogatijoj provinciji.

1759. Rođen škotski pesnik Robert Berns, poslednji veliki pesnik koji je pisao na škotskom dijalektu. Nastavio i do savršenstva doveo tradiciju škotske narodne poezije.

1831. Parlament Poljske proglasio nezavisnost Poljske i zbacio ruskog cara Nikolaja I sa prestola Poljske. Veliki deo Varšavskog vojvodstva, pod nazivom Poljsko kraljevstvo, 1815. priključen Rusiji, a ruski car postao i kralj Poljske. Rusi u septembru ugušili poljski ustanak, ukinut ustav, parlament raspušten.

1878. U rusko-turskom ratu potopljen turski brod, pošto su ga Rusi pogodili torpedom. Prvi brod pogođen i potopljen tim oruđem.

1882. Rođena engleska književnica Adelina Virdžinija Vulf. U psihološkim romanima koristila tehniku unutrašnjeg monologa i toka svesti. Ubraja se u najbolje engleske romanopisce XX veka. Izvršila samoubistvo 1941.

1899. U požarevačkom zatvoru umro srpski revolucionar i publicista Vasa Pelagić, jedan od prvih pobornika ideje socijalizma u Srbiji i na Balkanu. Radovi objavljeni za njegova života štampani u 250.000 primeraka.

1904. U Beogradu počeo da izlazi dnevni list Politika. Osnivač i prvi urednik bio Vladislav Ribnikar.

1919. Osnovana Liga naroda, preteča Ujedinjenih nacija.

1924. U francuskom gradu Šamoniju otvorene Prve zimske olimpijske igre.

1942. Tajland u Drugom svetskom ratu objavio rat Velikoj Britaniji i SAD.

1947. Umro najpoznatiji američki gangster Al Kapone. Organizator podzemlja u Čikagu i šef jednog od najvećih gangsterskih gangova, bio u zatvoru od 1931. do 1939, zbog utaje poreza.

1961. Predsednik SAD Džon Kenedi u Stejt departmentu održao prvu konferenciju za novinare koju je prenosila televizija. Kenedi odgovorio na 31 pitanje.

1971. General Idi Amin vojnim udarom oborio predsednika Ugande Miltona Obotea i potom se proglasio za predsednika.

1978. Umro srpski pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Posle Drugog svetskog rata bio direktor Drame u sarajevskom pozorištu i urednik beogradske izdavačke kuće Prosveta.

1983. Vlasti Kine preinačile smrtnu kaznu, izrečenu istog dana 1981, Mao Cedungovoj udovici Đang Ćin, u doživotnu robiju.

1987. Umro srpski slikar Predrag Milosavljević, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Međunarodnu reputaciju stekao 1937. na izložbi u Parizu, kada je dobio Gran pri. Pisao eseje i drame.

1991. Skupština Makedonije usvojila deklaraciju o nezavisnosti i platformu za pregovore o budućnosti SFRJ.

1996. Parlamentarna Skupština Saveta Evrope primila Rusiju u članstvo te organizacije i pored oštrih kritika zbog ruskog vojnog angažovanja u Čečeniji.

1997. Od teških povreda zadobijenih u pokušaju samoubistva 16. januara, na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu umro srpski književnik i bivši potpredsednik Republike Srpske Nikola Koljević.

1999. U seriji zemljotresa u Kolumbiji, koji su pogodili regiju uzgajališta kafe, poginulo oko 2.000 ljudi, na stotine hiljada ostalo bez domova.

2000. Pripadnici SFOR-a u Višegradu uhapsili Mitra Vasiljevića, optuženog za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini.

2002. Umrla Doroti Karington, britanska istoričarka, antropologinja i književnica, poznata po knjigama o ostrvu Korzika, gde je živela.

2004. Beogradski dnevnik "Politika" proslavio je 100 godina postojanja.

2005. U stampedu tokom hodočašća ka hramu boginje Mande Devi na zapadu Indije, poginulo je najmanje 258 hindustičkih hodočasnika, uključujući žene i decu.

2006. Na prvim parlamentarnim izborima na teritorijama pod palestinskom upravom pobedilo je Islamski radikalni pokret Hamas, koji je formirao novu vladu na čijem je čelu istaknuti lider tog pokreta Ismail Hanije.
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Empty
PočaljiNaslov: Re: DOGODILO SE NA DANASNJI DAN   DOGODILO SE NA DANASNJI DAN Icon_minitime

Nazad na vrh Ići dole
 
DOGODILO SE NA DANASNJI DAN
Nazad na vrh 
Strana 1 od 6Idi na stranu : 1, 2, 3, 4, 5, 6  Sledeći
 Similar topics
-
» DANAŠNJI DAN DONEO MI JE...

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Black Pearl :: .....::::: RECYCLE BIN :::::..... :: ~ STARE TEME ~-
Skoči na: